1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Njemački put u NATO

Nato je osovan kako bi držao "Amerikance unutar saveza, Ruse izvan njega a Nijemce pod pritiskom i na dnu", rekao je prvi generalni sekretar Lord Ismay. Danas su Nijemci jedan od stupova Saveza.

Postrojba njemačjke vojske i Parizu 1956. godine

5. 4.1956.: Dvanaest godina nakon Drugog svjetskog rata njemački vojnici su opet u Parizu - ovaj puta u sastavu počasne postrojbe u okviru NATO-a

Konrad Adenauer (d) i Charles de Gaulle u Bonnu 1965. godine

Uspostavljanje njemačko-francuskog prijateljstva bio je temelj njemačke integracije u Europu i NATO - Konrad Adenauer (d) i Charles de Gaulle u Bonnu 1965. godine

U trenutku potpisivanja ugovora o osnivanju NATO-saveza 4. aprila 1949. godine Njemačka je još uvijek bila demilitarizirana, podijeljena u okupacione zone i bez državne suverenosti. Iza kulisa se međutim već uvelike radilo na promjeni statusa.

Tako je tadašnji njemački kancelar Konrad Adenauer 23. oktobra 1954. godine u Bundestagu mogao ponosno objaviti stupanje na snagu tzv. Pariških ugovora: "Danas za Saveznu Republiku Njemačku prestaje okupacija. S dubokim zadiovoljstvom mogu ustrvrditi da samo mi sada slobodna i nezavisna država. Stupanjem na snagu Pariških ugovora mi dobijamo puni suverenitet koji obuhvaća novi ugovor o Njemačkoj, pristupanje Zapadnoevropskoj uniji i primanje Njemačke u NATO-Savez."

NATO - za Njemačku mač sa dvije oštrice

Danas je Njemačka normalna članica NATO-a: njemački vojnici su i u Afganistanu. Prvu borbenu akciju Bundeswehra, onu na Kosovu, odobrili su upravo Zeleni

Danas je Njemačka "normalna" članica NATO-a: njemački vojnici su i u Afganistanu. Prvu borbenu akciju Bundeswehra, onu na Kosovu, odobrili su upravo "Zeleni"

U dugim godinama hladnog rata je NATO za Zapadnu Njemačku bio garant sigurnosti pred ekspanzionističkom politikom Sovjetskog Saveza. Istovremeno je međutim svima bilo jasno da ukoliko do sukoba između blokova dođe, on će se u prvom redu odvijati na teritoriji Njemačke. Ta podijeljenost i proturječnost je posebno došla do izražaja krajem 70-ih godina.

Kao odgovor na rusko postavljanje raketa srednjeg dometa tipa SS je tadašnji socijaldemokratski kancelar Helmut Schmidt zagovarao reakciju Zapada: "Svakog tjedna dolazi nova SS raketa s tri bojeve glave - 50 godišnje. SAD i Atlantski savez žele imati mogućnost izravnjavanja te neravnoteže."

Odgovor NATO-a je bilo stacioniranje raketa Pershing II i Krstarećih raketa sa nuklearnim, bojevim glavama na području Njemačke. Odlučan protivnik te politike je bio Schmidtov prethodnik i predsjednik Socijaldemokratske stranke Willy Brandt: "Preko 70 posto ljudi u Saveznoj Republici ne žele da se Njemačka sve više zatrpava tim atomskim prokletstvom."

Njema č ka normalizacija - njema č ki vojnici ponovo ratuju

Odluka o stacioniranju raketa Pershing II podijelila je Njemačku. To je ujedno bio trenutak rođenja pokreta Zelenih

Odluka o stacioniranju raketa Pershing II podijelila je Njemačku. To je ujedno bio trenutak rođenja pokreta Zelenih

Sve do pada Berlinskog zida Njemačka je igarala pasivnu ulogu u NATO-u, još uvijek opterećena teretom prošlosti. To se promijenilo s ponovnim ujedinjenjem zemlje 1989. godine, a naročito s Kosovskim ratom deset godina kasnije.

"U noći na četvrtak je NATO započeo sa zračnim napadima na vojne ciljeve u Jugoslaviji. Savez je na taj korak bio prisiljen kako bi spriječio humanitarnu katastrofu na Kosovu", objavio je kancelar Gerhard Schroeder u Bundestagu u martu 1999. godine.

Danas su njemački vojnici u okviru NATO-a širom svijeta, a Njemačka je i politički jedna od najaktivnijih članica Saveza. Pri tome se kancelarka Angela Merkel zalaže za novi koncept međunarodne sigurnosti: "Mi, sa strane Njemačke, želimo koncept umrežene sigurnosti. To znači da NATO mora raditi na tome da svoje akcije uskladi s drugim međunarodnim organizacijama."

Zoran Arbutina

Audio i video zapisi na tu temu