1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Njemački povratnik iz Sirije optužen za ratni zločin

Njemački državljanin Aria L. je optužen jer se u Siriji fotografisao kraj odsječenih glava žrtava. Tužilaštvo smatra da je ovo dovoljno da bi on bio optužen za ratne zločine.

Po prvi put se u Njemačkoj jedna osoba koja se vratila iz rata u Siriji našla pred sudom. Aria L. je njemački državljanin i on je, sudeći prema optužnici, u proljeće 2014. otputovao u Siriju kako bi se tamo priključio islamističkoj miliciji. Tamo je trenirao rukovanje oružjem i uključio se u borbu protiv armije sirijskog predsjednika Asada.

Tužilaštvo se koncentrisalo na jedan događaj. Sredinom aprila 2014. je ovaj 21-godišnjak pozirao kraj dvije ljudske glave. Sliku je postavio na svoju Facebook stranicu. Glave ubijenih osoba su bile pobodene na metalne šipke, poput trofeja. Aria L. je "prema humanitarnom međunarodnom pravu na težak način ponizio i nije zaštitio osobe koje su bile žrtve", glasi tekst optužnice. Stoga je optužen za ratni zločin. Proces počinje ovog utorka (3.5.2016.) pred sudom u Frankfurtu na Majni.

Regrutacija unutar selefijske scene

Ne zna se mnogo o optuženom. Mediji prenose da se ovaj pripadnik selefijske scene radikalizovao, nakon čega je uslijedilo hodočašće u Meku (hadž), promjena imena i odlazak "u džihad" na ratište u Siriju.

Proces protiv Ayouba B. u Volfsburgu u avgustu 2015.

Ovo nije prvi proces protiv povratnika iz Sirije (slika: proces protiv Ayouba B. u Volfsburgu u avgustu 2015.)

"Selefijska scena zna kako da zloupotrijebi mlade ljude", kaže Thomas Mücke, šef organizacije Violence Prevention Network. To udruženje pomaže roditeljima čija djeca se radikalizuju i radi sa osobama koje se vrate iz Sirije. "Većina onih koji odlaze budu regrutovani u krugu poznanika", kaže Mücke. "Oni su u potrazi za uporištem i zajednicom. Vjeruju da su to pronašli kod ekstremista." Mnoge od njih šokira realnost, ali tek kada se s njom suoče na ratištu, kaže Mücke i dodaje da se uprkos tom šoku na njih se vrši ogroman pritisak da se pokore. Mücke ističe: "Onaj ko u Siriji izvrši teško nasilje ili zločine, obično je još u domovini bio nasilan i bez osjećaja za patnju drugih."

Ruke uprljane krvlju

Ipak, ekstremno je teško dokazati da li neki povratni ima "ruke uprljane krvlju", iznosi državni tužilac na saveznom nivou Peter Frank. On kaže da je vrlo teško pronaći dokazni materijal koji se nalazi na ratištima u Siriji.

U međuvremenu se brojni službenici tužilaštva bave uglavnom osobama koje se vraćaju iz Sirije. Pale su i prve presude, ali se ozbiljnije "zahuktavanje" procesa očekuje tek tokom ove 2016. godine. Trenutno se vodi 130 procesa protiv oko 200 osoba. U većini slučajeva se radi o članstvu ili podržavanju rada terorističke organizacije. U međuvremenu su u Njemačkoj u 13 slučajeva u toku istrage zbog mogućih ratnih zločina.

Zajednička molitva pripadnika selefijskog pokreta u centru Frankfurta na Majni (septembar, 2013.)

Selefijska scena u regionu oko Frankfurta na Majni je posebno uspješna u regrutaciji dobrovoljaca za odlazak u Siriju

Očekuju se novi procesi

"Kada postoje indicije o počinjenim ratnim zločinima, onda njemačko pravosuđe mora da djeluje", kaže ekspert za međunarodno pravo Christian Tomuschat. Pri tome nije bitno da li se radi o osobi koja posjeduje njemačko državljanstvo i da li su zločini počinjeni u nekoj drugoj zemlji. Ovakvi procesi nisu novina pred njemačkim sudovima, bilo je već procesa za zločine počinjene u Africi. "Ovi procesi su, međutim, zahtjevni i teški“, naglašava Tomuschat. "Oni opterećuju pravosudni sistem." U Njemačku se moraju pozvati svjedoci iz drugih zemalja, moraju se angažovati prevodioci, platiti troškovi smještaja. "Niko ne gori od oduševljenja da preuzme taj posao", kaže Tomuschat.

Zbog toga spomenuti proces protiv Arie L. i privlači pažnju ovog eksperta. Aria L. je odmah po povratku u Njemačku u oktobru 2015. uhapšen i cijelo vrijeme se nalazi u istražnom zatvoru. Prema Tomuschatovom mišljenju, sud tek treba da odluči da li poziranje kraj odsječenih glava žrtava ispunjava sve preduslove da bi se to djelo nazvalo ratnim zločinom.

Preporuka redakcije