1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Njemački listovi gube bitku protiv interneta

Ugledne njemačke dnevne novine Frankfurter Rundschau su nedavno objavile stečaj. Iako se zaposleni još bore za "svoje" novine, to je dokaz sve dublje krize među štampanim medijima u Njemačkoj.

Frankfurter Rundschau je jedan od najuglednijih listova Njemačke

Frankfurter Rundschau je jedan od najuglednijih listova Njemačke

Printani mediji su nespremno dočekali eru interneta. Njemačka je (bila) zemlja u kojoj je desetljećima izlazilo na desetine dnevnih listova, ali sve ih je iznenadio pad prodaje kad su se pojavili podjednako kvalitetni besplatni sadržaji na svjetskoj mreži.

Mnogi izdavači su, umjesto da prihvate izazov i ulažu u elektronske medije, mjerama štednje pokušavali zadržati dobit printanog izdanja lista, što je prouzrokovalo pad kvaliteta. To su prošle i novine Frankfurter Rundschau: list čiji je prvi broj izašao 1. augusta 1945. Kada je postalo jasno da se te novine ne mogu same suočiti s izazovima novih medija, 2006.godine je 50 posto prodano medijskoj kući iz Kölna u vlasništvu Nevena DuMonta. Gotovo smjesta su počeli otkazi, a medijska kuća je odlučila objediniti dopisničku službu za sva svoja izdanja.

Štednja - do posljednjeg čitatelja

Udruženje izdavača procjenjuje da se u posljednjih desetak godina broj pretplatnika printanih dnevnika u Njemačkoj prepolovio, a velikom brzinom opada i broj prodanih novina.

Danas se u Njemačkoj svakog dana proda više od 21 miliona primjeraka svih listova - prije deset godina je prodavano preko pet miliona primjeraka više!

Urednici listova izdavačke kuće WAZ su dobili obavijest da moraju smanjiti troškove za čitavih 20 posto i od njih je zatraženo da nađu način kako da to provedu. Jedino rješenje bi moglo biti ukidanje regionalnih izdanja pojedinih novina, iako je to jedan od razloga zašto su čitaoci uopšte kupovali te novine.

Iako su regionalna izdanja novina pod prijetnjom gašenja, glasnogovornica Udruženja njemačkih novinskih izdavača, Anja Pasquay, tvrdi da ih još uvijek ima mnogo: "U Njemačkoj ove godine postoji 1532 različitih lokalnih novinskih izdanja. To je beskrajno mnogo, čak i u poređenju s drugim zemljama", rekla je Pasquay.

Ko želi trošiti novac na internetu?

Izdavačima se čini da je jedini izlaz prodavati sadržaj kojeg nude i preko interneta. Naizgled, to se čini kao čista dobit: u printanim medijima, štampanje i distribucija čine 48 posto troškova, a samo 26 posto čine troškovi koji nastaju stvaranjem novina u redakciji.

Kafa i novine: sve više Nijemaca ovaj ritual danas izvodi kao kafu i internet

Kafa i novine: sve više Nijemaca ovaj ritual danas izvodi kao "kafu i internet"

Čak i Axel Springer, jedna od najvećih izdavačkih kuća Evrope, je priznala da joj je bio potreban iznos "koji se mjeri u desecima miliona eura" da bi bar pokušao da elektronskim izdanjem lista Die Welt počne ubirati novac - mada je ishod neizvjestan. To je investicija koju i najveći izdavači jedva mogu sakupiti u ova, za printane medije teška vremena.

Međutim, Günther Rager, profesor žurnalistike na Tehničkom univerzitetu u Dortmundu, smatra da će printane novine postojati i u budućnosti, ali u izmijenjenom obliku: "Možda će printane novine postati nešto za poznavaoce i ljubitelje novinarstva. Na osnovu podataka i razvoja događaja, vjerujem da će novine i dugoročno imati publiku među bolje obrazovanim ljudima, koji sebi mogu i žele priuštiti novine i koji svoje informacije ne žele tražiti samo na internetu", predviđa Rager.

Prve naznake ovakvog razvoja situacije već su vidljive: tiraž novina koje zahtijevaju mnogo vremena i pozornosti dok se čitaju, na primjer sedmičnika Die Zeit ili nedjeljnog izdanja lista Frankfurter Allgemeine Zeitung - rastu! Očito su i čitaoci utvrdili: novosti, vijest o ponekom skandalu ili sportskom rezultatu će lahko naći i na internetu. Ako žele neku ozbiljniju analizu, kupit će novine - ali one prave. Doduše, tiraži više nikad neće biti kao što su bili nekad, a ostaje i pitanje, hoće li još uvijek biti kvalitetnih novinara u redakcijama dok i izdavači ne shvate nova pravila igre.

Autor: Anđelko Šubić (agencije)

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić