1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Njemački jezik stoji na putu k sreći

Stranci koji se vjenčaju za Nijemce, smiju s njima živjeti u Njemačkoj – pod jednim uvjetom: ako vladaju njemačkim jezikom. Međutim, ovaj zakon stoji u sukobu s direktivama Europske unije.

Asefe Weindlmayr jedino što želi je što prije doći u Njemačku, u München i tu živjeti zajedno sa svojim suprugom. No, to nije tako jednostavno. Prema zakonu za strance iz 2007. godine, svatko tko na osnovu braka želi doći živjeti u Njemačku, mora prije toga dokazati da vlada barem osnovama njemačkog jezika. A Asefe za sada poznaje tek pokoju njemačku riječ. Ona živi i radi u Teheranu, zaposlena je u jednom njemačkom poduzeću, osim perzijskog, ona govori engleski i arapski. Svog njemačkog supruga upoznala je preko posla i uvijek su se sporazumijevali na engleskom. Zapravo, budući da joj je tek 26 godina i da već ima iskustva u učenju stranih jezika, naučiti i ponešto njemačkog za Asefe i ne bi trebao biti neki veliki problem. Pa ipak, obzirom da radi puno radno vrijeme te da se često zbog posla nalazi i na putovanjima, za učenje njemačkog joj ne preostaje dovoljno vremena.

Uz puno truda - položila test

Asefe Weindlmayr

Asefe Weindlmayr

Budući da za tečajeve nema dovoljno vremena, Asefe Weindlmayr je na koncu pokušala učiti sama kod kuće i to gledajući njemački televizijski program, kao i putem internetskih jezičnih portala i tečajeva. Već nakon tri mjeseca ovakvog učenja, pokušala je položiti ispit. „Cijelo vrijeme sam bila pod pritiskom i stresom jer sam znala da mi je to jedina šansa ako želim živjeti zajedno sa svojim suprugom. I nakon toliko priprema – uspjela je. Tri mjeseca su joj još bila potrebna dok nije sakupila sve potrebne dokumente, no tada su joj vrata konačno bila otvorena.

Njemačka na Sudu za ljudska prava u Strasbourgu

Njezin slučaj naravno nije jedini. Međutim, iako je riječ o zakonskim odredbama, ipak nije sve kako se na prvi pogled čini. Naime, prema stanovištu Europske komisije, ovi jezični testovi stoje u sukobu sa zakonima i pravilima EU-a. Stoga je Europska Komisija još u svibnju ove godine započela s istragom prema kojoj se opravdano sumnja da Njemačka takvom praksom krši europske ugovore i zakone. Kako stvari stoje, najvjerojatnije će Europski sud za ljudska prava odlučivati o tome ima li Njemačka pravo od stranaca tražiti ovakav test ili ne.

Što se konkretnog zakona tiče, prema pravnim smjernicama EU-a, svaka zemlja, članica Unije, ima zapravo pravo od stranaca koji dolaze u zemlju na osnovu braka, očekivati ispunjenje određenih „integracijskih uvjeta“. I to je upravo ono na što se poziva Njemačka.

Za razliku od mnogih drugih, Hrvati u pravilu bez problema polažu test njemačkog jezika

Za razliku od mnogih drugih, Hrvati u pravilu bez problema polažu test njemačkog jezika

Hrvati i Ukrajinci - bez problema polažu test

Swenja Gerhard, pravnica iz Saveza za binacionalne brakove i partnerstva (IAF) u Frankfurtu, dobro poznaje ovaj problem koji mnogim bračnim parovima stvara poteškoće. „Mislim da to nije u redu. U mnogim zemljama uopće ne postoji mogućnost učenja njemačkog jezika. Ne samo da nema škola stranih jezika, već ponegdje nema čak niti struje pa time niti interneta da bi ljudi njemački mogli učiti sami, preko online tečajeva. Osim toga, mnogi nisu dovoljno školovani uopće da bi mogli koristiti ove ponude“, kaže ona. Prema njezinom mišljenju, bilo bi bolje da se strancima omogući učenje njemačkog u Njemačkoj. To bi bilo učinkovitije i jednostavnije. Ovakvi integracijski tečajevi u Njemačkoj doduše već postoje, ali jezične kurseve mogu polaziti samo oni koji već imaju određene osnove znanja.

A koliki je postotak uspješno položenih testova jezika, to se razlikuje od zemlje do zemlje. 2012. godine primjerice čak polovica onih koji su polagali test poznavanja njemačkog jezika u Pakistanu, Etiopiji i na Kosovu – ga nisu uspjeli položiti. No u zemljama poput Hrvatske, Južnoafričke Republike, Ukrajine i Rusije postotak uspješnog polaganja testa iznosio je lani čak 80 posto.

Autori: Marcus Lütticke / Željka Telišman

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić