1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Njemački izvozni bum - Dualni obrazovni sistem

Niti jedna zemlja u Europi nema tako mali broj nezaposlenih mladih ljudi kao Njemačka. Jedan od razloga leži i u dualnom sustavu obrazovanja koji se sastoji od teoretske nastave i obavljanja prakse.

Erhobene Finger von Schülern im Unterricht Hand; Hände; Finger; melden; heben; Bildung; Schüler; Unterricht; Lösung; Studenten; Frau; Mann; Erfolg; Frage; fragen; Antwort; antworten; Fleiß; Abitur; Ausbildung; Fachhochschule; Lehre; lernen; Studium; Gruppe; Student; Teamwork; Kurs; Lehrgang; Weiterbildung; Examen; Fernstudium; Azubi; Auszubildende; Studiengang; FH; duales; Uni; Schule; Klasse; studieren; Wissen; Mensch; Menschen

Schule melden Finger Schüler Unterricht

Proteklih dana u Berlinu je održana Europska konferencija o stručnom obrazovanju. Središnja i glavna tema bio je njemački dualni sustav obrazovanja koji ujedinjuje teoretsku nastavu i obavljanje prakse. Naime, mladi u Njemačkoj koji nakon završene osnovne škole ne idu dalje na fakultet, upisuju jednu od škola za izobrazbu. Ovdje pohađaju nastavu (u pravilu dva ili tri dana u tjednu) dok ostatak vremena provode u nekom poduzeću na praksi. Na taj su način odmah nakon završetka školovanja u potpunosti osposobljeni za rad. K tome treba dodati i činjenicu kako veliki broj mladih koji u nekoj firmi tijekom školovanja obavljaju praktični dio nastave, da vrlo često po završetku školovanja ovdje i ostanu, odnosno, dotično poduzeće ih jednostavno „preuzme“ i zaposli.

Duale Bildung 1

Egipat bilježi dobro iskustvo s dualnim obrazovanjem

No, ovakav sustav u Europi je za sada jedinstven i postoji samo u Njemačkoj. Stručnjaci u tome vide i jedan od glavnih razloga niskog postotka nezaposlenih mladih u ovoj zemlji za razliku od primjerice Grčke i Španjolske. Postotak mladih bez zaposlenja u ovim zemljama iznosi oko 50 posto.

Predstavnici sustava obrazovanja ovih zemalja kao i Portugala, Italije, Slovačke i Latvije nazočili su i Konferenciji u Berlinu. Ovih šest zemalja i Njemačke memorandumom su se usaglasili oko konkretnih mjera kako bi „pobljašali svoje nacionalne sustave obrazovanja“. U središtu je stajao spomenuti njemački sustav, pozitivna iskustva s njime i eventualno prenošenje ovog sustava obrazovanja u druge europske zemlje i to preko raznih programa razmjene kao i dolazak njemačkih stručnjaka u druge zemlje. Osim toga, razgovaralo se i o osnivanju dodatnih 30 regionalnih obrazovnih sustavnih mreža na kojima bi također sudjelovali njemački stručnjaci. Njemačko ministarstvo obrazovanja u ovu svrhu je na raspolaganje stavilo oko 10 milijuna eura. Ova sredstva trebala bi biti „upotpunjena sredstavima zemalja partnera“.

Povijesne razlike sustava obrazovanja u Europi

No, ovako jednostavno kako se na prvi pogled čini plan i program spomenutog memoranduma, najvjerojatnije njegovo sprovođenje u djelo neće biti. Razlike koje postoje u sustavima obrazovanja raznih europskih zemalja postoje već stoljećima. No, kako je pokazala konfrencija u Berlinu, svi predstavnici spomenutih zemalja suglasni su u tome kako u njihovim zemljama postoji potreba uvođenja reformi, odnosno, promjena.

U srednjem vijeku kao i početkom tzv. Novog doba, sustavi obrazovanja su u cijeloj Europi bili vrlo slični. Mladi su zanat učili kod nekog od majstora ili zanimanje kod nekog od učitelja. Nakon završenog školovanja obično su krenuli na put po zemlji (nerijetko po cijeloj Europi) s ciljem proširenja iskustva, odnosno, dodatno učenja i zaposlenja. U Njemačkoj je sustav obrazovanja kakav postoji i danas uveden još 1870. godine. No, u većini drugih europskih zemalja sustav obrazovanja je tijekom vremena postojao sve više “akademski”, odnosno više vezan za stjecanje teoretskog znanja. Tek po završetku škole, primjerice, neke Više tehničke škole, mladi kreću u potragu za poduzećem u kojem bi mogli obaviti praksu. Samim time, dok njemački mladi po završetku izobrazbe već uglavnom imaju i radno mjesto, mladi u drugim zemljama obično se nalaze na ulici, bez posla.

Predodžbe i želje zemalja partnera

No, kako bi točno mogao ili trebao izgledati prelazak na novi sustav, odnosno, na uvođenje prakse u školama u drugim zemljama, za sada još nije sasvim jasno. Predstavnici Portugala (ministar obrazovanja Nuno Crato) i njegov grčki kolega (zamjenik ministra obrazovanja Theodoros Paptheodorou) najavili su u okviru plana za suzbijanje nazaposlenosti kod mladih uvođenje mjera ovakvog dualnog sustava obrazovanja. Time bi poslodavci kao i sindikati u ovim zemljama trebali postati aktivniji mladima ponuditi radna mjesta. EU bi trebala na raspolaganje brže staviti financijska sredstva.

Španjolski predstavnik u Berlinu, glavni tajnik ministarstva obrazovanja, Benzo Sainz najavio je također uvođenje novog modela dualnog sustava obrazovanja u svojoj zemlji. U ovom slučaju bi trebala biti riječ o spoju, kombinaciji između “klasičnog” (znači, akademskog) i tržišta rada. Njegova talijanska kolegica, Elena Ugolini naglasila je kako je vlada premijera Montija već uplanirala određene promjene u sustavu obrazovanja koje su vrlo slične spomenutom dualnom. One naime predviđaju uvođenje tisuću sati praktične nastave tijekom izobrazbe. Slično su se izjasnili i predstavnici Latvije i Slovačke.

Što se tiče Njemačke i njezinog angažmanja širenja njezinog dualnog sustava i na druge europske zemlje – kako je u Berlinu naglasila ministrica Schavan, “ona to čini iz osobnih interesa”. Naime, obzirom na veliki manjak stručne radne snage kao i činjenice da njemačko društvo postaje sve starije i starije, Njemačkoj će ubuduće biti potrebna još više stručna radna snaga iz inozemstva. Kako je najavila Schavan, prvi korak bi trebao biti jači angažman njemačkih poduzeća koja djeluju u drugim EU zemljama, čime bi ona trebala postati “pioniri” polakog širenja njemačkog dualnog sustava.

Autori: Peter Stützle / Željka Telišman

Odgovorni urednik: Svetozar Savić