1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Njemačke brige za BiH u 2016.

Njemačka je i 2016. godine nastavila pružati pomoć BiH na putu u EU. Također je otvorila svoje tržište rada i za radnike iz BiH i najavila dalju pomoć u 2017. kada obilježava 25. godina diplomatskih osnosa.

Njemačka je jedna od važnijih vanjskopolitičkih partnera BiH. BiH u Njemačkoj, posebno nakon njemačko-britanske inicijative, vidi jednog od glavnih vođa u Evropi kao i pomagača na njenom putu u EU i NATO. Iako se zvanični Berlin u posljednje dvije godine intenzivnije angažuje u BiH, u porukama njemačkih političara se uvijek proteže rečenica: „I dalje sve leži u rukama bosanskohercegovačkih političara“.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je ove godine više puta ponovila kako podržava BiH na njenom evropskom putu. Posljednji put je to uradila prilikom susreta s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem u Berlinu. „Što se tiče BiH, jako se raduje što je do sada ispunila sve uslove kako bi mogla podnijeti zahtjev za članstvo u EU. Bilo je mnogo preduslova koje smo tražili. Mi smo se dosta založili za to da pomognemo kako bi došlo do podnošenja zahtjeva. Sada nastavljamo korak po korak u tom pravcu", izjavila je tada njemačka kancelarka na konferenciji za novinare.

Njemačka kancelarka je sličnu poruku uputila i nakon sastanka sa članovima Predsjedništva BiH održanog krajem juna u Berlinu. Ona je obećala pomoć u „savladavanju prepreka koje stoje na putu BiH ka EU“. „Njemačka bi trebala i u okviru Europske unije pokrenuti inicijativu da se govori zajedničkim glasom", smatra Tobias Flessenkemper, projektni direktor pri istraživačkom centru CIFE i član predsjedništva Društva za jugoistočnu Evropu. „Naravno da je njemačko-britanski tandem oslabljen zbog britanskog referenduma o izlasku iz Europske unije - koji također nije bio bez etnonacionalnih prizvuka. Problematika tog trenda jačanja etnonacionalizma u BiH je ta što je tamo još uvijek svježe sjećanje kod ljudi na ratna događanja 1990-ih godina. I, s obzirom na tu činjenicu, posebno je neodgovorno igrati se s tim emocijama i tim problemima", kaže Flessenkemper.

BiH na putu u EU

Političkim elitama u BiH se ne žuri u EU jer ne žele da profunkcionira pravna država, smatra Josip Juratović, poslanik SPD-a u Bundestagu. Napredak se odvija nedopustivo sporo.

Političkim elitama u BiH se ne žuri u EU jer ne žele da profunkcionira pravna država, smatra Josip Juratović, poslanik SPD-a u Bundestagu. "Napredak se odvija nedopustivo sporo".

"Njemačka i Evropa imaju moralnu obavezu prema BiH i sopstveni interes u pogledu stabilnosti, ali i u EU i u Njemačkoj su mnogi umorni od stalnih najava reformi koje se ne sprovode u djelo", konstatovao je u intervjuu za DW, poslanik u Bundestagu Michael Brand. „S obzirom na izazove s kojima se EU susreće, a to je pitanje sigurnosti, izbjeglice i sada aktuelni Brexit, značaj BiH neće porasti već će se - nasuprot tome - umanjiti. Zato politička klasa u BiH mora "liferovati" - dakle odraditi zadatke koje je dobila. Sada je na bosanskoj gospodi političarima da urade svoju zadaću, a ne na Angeli Merkel i Evropskoj uniji“, rekao je Brand.

Sporost u rješavanju reformskih pitanja i nacionalistička retorika koja ugrožava evropski put BiH, bile su teme tokom posjete delegacije Grupe prijateljstva Bundestaga Sarajevu. Predsjedavajuća Grupe prijateljstva Bundestaga za BiH i zastupnica u Parlamentu, Marieluise Beck krajem oktobra je za vrijeme posjete Sarajevu rekla da je u BiH „opet nadvladao etnički nacionalizam koji u drugi plan stavlja ekonomski razvoj, što su pokazali i protekli lokalni izbori". Nakon razgovora sa članovima Kolegija Parlamenta BiH, ona je konstatovala da se u BiH „jako sporo" rješavaju političke teme i da je u ovoj zemlji neophodna efikasnija borba protiv korupcije.

Sastanku u Sarajevu je prisutvovao i poslanik SPD-a u Bundestagu Josip Juratović, koji je u intervjuu za Deutsche Welle rekao da u BiH ima napretka i to prije svega zbog britansko-njemačke inicijative kojom je pokrenut proces pa onda i regionalnim konferencijama, koje su počele.

„Ima niz pitanja za koje jednostavno nemam osjećaj da sebi neko tamo razbija glavu o tome kako će urediti zemlju, nego na moju konstataciju da imam osjećaj da se elitama ne žuri, svi mi kažu "da". Oni meni sve potvrđuju, svaku kritiku mi potvrđuju i ništa se ne dešava".

„Niti su svi Srbi, ni svi Hrvati, ni Bošnjaci isti. Pri tome mi imamo zemlju koja se sastoji od tri konstitutivna naroda i ostalih. Ostali tu ne postoje. Mora nam svima biti jasno da je BiH zadnja rasistička zemlja u Evropi. Toliko je zavladao i toliko je, čak i međunarodno, prihvaćen taj rasizam da jednostavno ljudi ne primjećuju nepravde. Neophodno je dakle tražiti saveznike među svima“.

Ekonomski odnosi

Robna razmjena između Njemačke i BiH je u posljednjih nekoliko godina znatno porasla. Njemačka je za BiH najvažniji trgovinski partner. Jedna od grana koja svoje proizvode uglavnom izvozi u Njemačku je drvna industrija. Za 11 mjeseci prošle godine iz BiH je izvezeno namještaja u vrijednosti od oko 210 miliona eura. Najveći izvoz bio je u Njemačku, a vrijednost izvezene robe u ovu zemlju iznosila je 70 miliona eura, što je 33,2 odsto ukupnog izvoza i devet odsto više nego u istom periodu 2014. godine.

Izlagači iz BiH na sajmu namještaja u Kelnu

Izlagači iz BiH na sajmu namještaja u Kelnu

To je jedan od razloga i zašto svake godine na međunarodnom sajmu namještaja u Kelnu svoje proizvode izlaže veliki brj preduzeća iz BiH. Samo naredne godine je svoje učešće najavilo 14 preduzeća.

Lakše do posla

Kako bi smanjila pritisak na cjelokupan sistem i u najmanju ruku "ekonomskim" izbjeglicama sa Zapadnog Balkana omogućila legalan ulazak u zemlju, njemačka vlada je pokrenula program zapošljavanja „gastarbajtera" sa zapadnog Balkana za vremenski period od 2016. do 2020. godine. Program je počeo veoma uspješno. U okviru njega je samo do septembra izdato 15.500 viza.

Imidž vrijednih i poštenih radnika je u Njemačkoj otvorio vrata mnogim njegovateljima iz BiH. Teško je dobiti informaciju o tome koliko je tačno njegovatelja iz BiH nakon potpisivanja sporazuma između Savezne agencije za rad SR Njemačke i Agencije za rad i zapošljavanje BiH, došlo u Njemačku. Ono što se sigurno zna je da je u okviru Projekta Triple Win, koji se provodi na osnovu Dogovora o postupku, izboru i posredovanju pri zapošljavanju medicinskog osoblja, od 2012. godine u zdravstvene ustanove SR Njemačke posredovano oko 400 medicinskih sestara/tehničara. Pored Projekta Triple Win, posredovanje u zapošljavanju nudi i veliki broj drugih agencija.

Josip Juratović, poslanik SPD-a u Bundestagu, se odavno zalaže za više mogućnosti kada je riječ o legalnoj radnoj migraciji. „Odluka ministrice rada, Andree Nahles, da radnicima sa Zapadnog Balkana otvori legalne mogućnosti useljavanja je bila ispravna. Na osnovu toga njemački poslodavnicu mogu brže zaposliti neophodne stručne radnike bez da to nanese štetu domaćim radnicima. S druge strane, se ponudom o legalnim putevima useljavanja smanjuje ilegalno useljavanje".

„Legalna radna migracija ima smisla. Ona ljudima, koji žele doći u Njemačku, daje realnu sliku o perspektivama za njihovu budućnost i  sprečava prekomjerna očekivanja. Osim toga, ona jača slogu u društvu. Integracija najbolje funkcioniše preko posla i samo onda kada se domaći radnici ne osjećaju izigranim radi useljenika“, smatra Juratović.

25 godina Njemačke u Bosni i Hercegovini

0d 1.1.2016. godine je državljanima BiH lakše se zaposliti u Njemačkoj

0d 1.1.2016. godine je državljanima BiH lakše se zaposliti u Njemačkoj

2017. godine BiH i Njemačka obilježavaju 25 godina diplomatskih odnosa. Njemačka ambasadorica u BiH Christiane Hohmann je početkom decembra na skupu pod nazivom „Njemačka u BiH", kojeg je u Sarajevu organizovalo predstavništvo njemačke privrede u BiH, rekla da se njena zemlja od potpisivanja Dejtonskog sporazuma snažno angažovala u BiH u Vijeću za implementaciju mira, pružanju podrške na putu ka članstvu u EU, deminiranju i izgradnji moderne infrastrukture.

Hohmannova je precizirala da je Njemačka dosad za izgradnju i razvoj Bosne i Hercegovine stavila na raspolaganje gotovo milijardu eura, ali da su mnogo vidljivije veze između ljudi u BiH i Njemačkoj, u kojoj trenutno živi oko 240.000 ljudi porijeklom iz BiH, od kojih je 80.000 dobilo njemačko državljanstvo.

„Bosna i Hercegovina svojim građanima mora pružiti ekonomsku sigurnost i pouzdanost, a posebno su mladima potrebna radna mjesta i budućnost u vlastitoj zemlji. Ljudi su upućeni na funkcionalne društvene sisteme i na vladavinu prava",  rekla je Hohmann i poželjela da i u narednih 25 godina dvije zemlje tijesno sarađuju uz uzajamno povjerenje i poštovanje u raznolikoj, demokratskoj i miroljubivoj Evropi.

Preporuka redakcije