1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Njemačka - zemlja s najviše bogataša u Evropi

Njemačka je u Evropi zemlja s najvećim brojem bogataša. Jedan od razloga je i smanjenje progresivne stope poreza. Rezultat: bogati postaju sve bogatijima. Za demokraciju je to potencijalno opasan razvoj.

Raste broj bogatih, ali je sve više i siromašnih u Njemačkoj

Raste broj bogatih, ali je sve više i siromašnih u Njemačkoj

Nigdje u Evropi ne živi toliko bogatih ljudi kao u Njemačkoj. Sociolog profesor Michael Hartmann sa Tehničkog Univerziteta Darmstadt, koji je autor studije o bogatstvu u Evropi, to vidi kao posljedicu velikog broja tradicionalnih obiteljskih poduzeća: „Od 100 najvećih njemačkih poduzeća je svako treće u obiteljskom posjedu. To je u međunarodnoj usporedbi veliki postotak.“

Obiteljske firme nisu osjetljive na inflaciju, budući da ona pogađa novac, ali ne i vrijednost nekretnina ili robe. Hartmann dodaje kako u budućnosti ni procesi kao što je globalizacija neće bitno utjecati na tu raspodjelu bogatstva.

Bogati postaju bogatiji zbog ukidanja poreza na nasljedstvo

„U Njemačkoj trenutačno čak doživljavamo porast obiteljskog posjeda. Jedan primjer je preuzimanje VW-a od obiteljskog poduzeća Porsche-a. Drugi primjer je obiteljsko poduzeće Schäffler, koje je kupilo proizvođača guma Continental. Dva velika njemačka dionička društva su znači prešla u vlasništvo obiteljskih poduzeća. A taj trend će se idućih godina nastaviti,“ kaže profesor Hartmann.

Porsche 911 Turbo Cabriolet

Obiteljske tvrtke poput Porsche-a sve bogatije

Koncentracija velikih prihoda kod pojedinih obiteljskih poduzeća je i posljedica politike smanjivanja poreznih obaveza, primjerice ukidanje poreza na nasljedstvo. Za Hartmanna su to nesocijalne političke odluke koje služe samo kako bi ionako imućna obiteljska poduzeća akumulirale još veće bogatstvo. Naime, obiteljska poduzeća pomoću tih olakšica mogu vrlo lako preći na sljedeću generaciju u obitelji, bez da se plati ikakav porez na nasljedstvo.

Isti je problem sa porezom na prihod koji plaćaju 40 najbogatijih Nijemaca. Taj iznos, dodaje Hartmann, je u godinama između 1998. i 2002. spao sa 45 na 32 posto. Radi se o osobama koje imaju prosječne godišnje prihode od 70 milijuna eura.

Sve veći jaz bogatih i siromašnih

Hartmannovo stajalište potvrđuje i privredni stručnjak Giacomo Corneo iz Berlina. On tvrdi kako smanjenje poreznih opterećenja kod osoba sa velikim prihodima vodi do toga da je sve manje

I u Njemačkoj raste broj onih koji prose

Siromaštvo također sve očitije na njemačkim ulicama

novca za preraspodjelu, a istovremeno postoji opasnost da bogati kupe politički utjecaj. Uska povezanost s politikom vodi do još veće koncentracije novčanih prihoda sa izravnim posljedicama za društvo, dodaje Corneo: „U tom bismo slučaju imali eksplozivnu situaciju. Ukoliko dođe do rascjepa društva, to bi moglo imati drastične političke i socijalne posljedice."

Aktualne statistike dokazuju kako je rascjep njemačkog društva u punom jeku. Čak 22 posto stanovništva radi poslove u sektoru niske zarade, iza SAD-a najveći udio od svih industrijskih zemalja. A stopa siromaštva u Njemačkoj iznosi 18 posto - dodatni znak kako u društvu nastaje jaz. Tu se pritom ne radi samo o statistici: sredinom 90-ih godina je svaki drugi Nijemac smatrao da je njemačko društvu sve u svemu pravedno. Danas tako razmišlja samo 13 posto Nijemaca.