1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Njemačka-zemlja naučnika i istraživačkog rada!?

Da li je Njemačka zemlja koja, bez obzira na svu kritiku, nudi dobre uvjete za naučno-istraživački rad? Ili je novopečeni Nobelovci hvale zato što su još u euforiji zbog dobijanja najvećeg svjetskog priznanja.

default

«Njemačka kao zemlja naučnika i istraživačkog rada? Prava katastrofa!», moglo se često čuti proteklih godina. Kritičari su stalno tvrdili da je došlo do odliva mozgova i da su svi, koji nešto vrijede, otišli iz Njemačke u Sjedinjene Države i druge zemlje, koje nude bolje uvjete rada. A sada evo, svjedoci smo da su dva njemačka fizičara, Peter Gruenwald iz Juelicha kod Kelna i Gerhard Ertl (takodjer fizičar) iz Berlina dobili Nobelove nagrade, jedan za fiziku, drugi za hemiju. Jesu li oni izuzeci ili je kritika bila neopravdana?

Ovih dana kao da je tračak sunca obasjao tmurni jesenji krajolik u Njemačkoj. Dva Nijemca, dva dobitnika Nobelove nagrade, uz to još i hvale Njemačku, kao zemlju koja im je omogućila takve uvjete rada da dobiju najviša priznanja. Jedan od njih, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku Peter Gruenberg kaže:

«Ovdje se čovjek itekako može baviti istraživačkim radom, i to veoma ozbiljno»

Novopečeni Nobelovac Peter Gruenberg smatra da ne postoji nijedan razlog da Nijemci imaju kompleks niže vrijednosti, kada je u pitanju naučno-istraživački rad. I dobitnik Nobelove nagrade za hemiju, inače fizičar Gerhardt Ert svoj je izum napravio u njemačkom a ne američkom institutu, kao i, kako kaže, mnogi drugi nagrađeni njemački fizičari:

«Moram reći da se u Njemačkoj naučno-istraživačkom radu posvećuje velika pažnja. Takvu vrstu podrške ne možete naći u drugim zemljama. Uvijek sam odbijao sve ponude da idem u inostranstvo, jer sam mislio da ovdje u Njemačkoj imamo najbolje uvjete za rad.»

Prije svega, dodaje Nobelovac Gerhard Ert, u Max Plank Institutu možete da istražujete sve ono što vas interesuje, neovisno od programa, koji dolaze na inicijativu vlade, ministarstava ili drugih institucija. I to je nešto, što možete imati samo u Njemačkoj. Ima toga naravno i u drugim zemljama, ali ne u toj mjeri.

To, što Nobelovci Gruenberg i Ert kažu potpuno je suprotno natpisima « Njemački naučno-istraživački rad zaostaje za inostranstvom!» Da li je riječ samo o euforiji zbog dobijanja dvije ovogodišnje Nobelove nagrade? Nije, smatraju njemački političari i dodaju: Dvije Nobelove nagrade upravo pokazuju da je Njemačka kao zemlja pogodna za naučno-istraživački rad i puno bolja, nego glas koji je bije. Ministrica za naučno-istraživački rad Anette Schavan iz CDU-a iskoristila je priliku da ukaže na pojačan državni angažman u ovoj oblasti:

«Ja samo mogu da kažem, kada se krećete malo po svijetu, stalno vas pitaju o atmosferi preokreta u oblasti naučno-istraživačkog rada, ukazuju na izvanredne inicijative, visoku tehnologiju i puno drugih stvari, koje su u razvoju. Nema ni govora da na tom polju vlada zatišje. Mi smo na putu ka našem cilju od takozvana 3 procenta."

To znači da najkasnije 2010-te 3% od godišnje sume, koju je zaradila njemačka privreda odlazi u naučno-istraživački rad. Sada taj procent iznosi 2,5% i time je Njemačka na devetom mjestu, daleko iza SAD-a, Japana, Švedske ili Finske. Njemačka vlada stalno naglašava da je sada red na privatnim poduzetnicima da povećaju svoj udio u naučno-sitraživačkom radu. Državne subvencije su već znatno povećane. Pa ipak eksperti upozoravaju da Nobelove nagrade ne treba precjenjivati i da još uvijek ima puno posla da Njemačka povrati stari sjaj. Sve u svemu političari su prepoznali važnost naučno-istraživačkog rada. Ali kada su u pitanju genetska istraživanja, tu novac više ne igra ulogu. Tu ulogu igraju etičke norme i oštri njemački zakoni, kojima njemački naučnici i dalje nemaju šansi u poredjenju sa međunarodnom konkurencijom.

Bernd Graessler