1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Njemačka "vrluda" u vezi sa Sirijom

Predsjednik SAD Barak Obama je za intervenciju u Siriji zatražio odobrenje američkog Kongresa. Za to vrijeme je vlada u Berlinu vrlo jasno zauzela stav kako neće učestvovati u vojnoj intervenciji protiv sirijskog režima.

"Sačekaćemo da se dokaže da li je bilo hemijskog napada, a onda ćemo biti na strani onih koji su spremni da na osnovu toga povuku i konsekvence", izjavljivao je njemački ministar odbrane Thomas de Maiziere sredinom prošle sedmice nakon navodnog hemijskog napada u Siriji. Krajem te sedmice je vlada u Berlinu jasno stavila do znanja šta se pod pojmom "konsekvence" ni u kom slučaju ne podrazumijeva - vojni udari. Njemačka nipošto neće podržati intervenciju u Siriji.

Za Christiana Hackea, politologa sa Univerziteta u Bonu, Berlin time nastavlja svoju prepoznatljivu vanjsku politiku: "Njemačka nije odustala od stare mustre vođenja politike. Ona je spremna da bude solidarna samo onda ako to ništa ne košta i ne nosi sa sobom nikakav rizik."

Na kocki je vjerodostojnost Njemačke

Imaju li izbjeglice iz Sirije pravo na zaštitu?

Imaju li izbjeglice iz Sirije pravo na zaštitu?

Vlada Berlinu na taj način se igra sa svojom vjerodostojnošću u očima međunarodne zajednice. Hacke, doduše, smatra kako je odluka da se ne učestvuje u vojnoj intervencij u Siriji pametna, ali greškom smatra to što se proteklih mjeseci stalno govorilo kako se mora srušiti režim sirijskog predsjednika Bašara el Asada.

"Time su se, ne samo kod sirijske opozicije, probudila očekivanja koja se sada ne mogu pretočiti u stvarnost", tvrdi Hacke.

Šta je ostalo od principa "Responsibility to protect"

Njemačka je osim toga u UN-u bila jedna od glavnih zagovornica principa "Responsibility to protect", odgovornost za zaštitu. Stoga na njoj sada i leži posebna odgovornost da se taj princip i ostvari. A on predviđa da međunarodna zajednica mora da interveniše kada u nekoj zemlji dođe do teških kršenja ljudskih prava.

Rolf Mützenich

Rolf Mützenich

Rolf Mützenich, vanjskopolitički glasnogovornik opozicionog SPD-a, i dalje zagovara taj princip, ali upozorava: "Ta međunarodnopravna norma zahtijeva i da se intervencijom mora doći do poboljšanja pozicije civila." A u ovom slučaju to ne bi bilo tako, smatra on.

Njemačka vjerodostojnost može u slučaju vojne intervencije biti u opasnosti zbog još nekoliko faktora, upozorava Christian Hacke. Već sada je Bundeswehr prisutan u kriznom regionu Bliskog istoka i to učešćem u misiji UNIFIL ispred obale Libana. Još brizantnije je stacioniranje njemačkih antiraketnih sistema Patriot u Turskoj, uz granicu sa Sirijom. Ukoliko se Turska uključi u vojne udare protiv Asadovih snaga, onda će i Njemačka tako indirektno postati učesnica u ratu. Vanjskopolitički odbor Bundestaga će upravo ovog ponedjeljka (2.9.2013.) raspravljati o tome.

Njemački vojnici i raketni sistemi Patriot stacionirani u Turskoj

Njemački vojnici i raketni sistemi Patriot stacionirani u Turskoj

Kancelarkin odnos prema Rusiji

Centralna uloga Njemačke, slažu se i vlada i opozicija, predstavlja njen doprinos diplomatskom rješenju krize. To je teško zamislivo bez učešća Rusije.

Merkel i Putin prilikom susreta u junu ove godine

Merkel i Putin prilikom susreta u junu ove godine

Christian Hacke smatra da je stoga važno ostvariti uticaj na ruskog predsjednika Vladimira Putina: "Pošto Zapad ne može vojno pobijediti u Siriji, nego samo zadati nekoliko vojnih udaraca, onda je vrlo važno da Njemačka iskoristi svoju ulogu koju ima u odnosima Zapada i Istoka."

Upravo tu ulogu je vlada u Berlinu proteklih godina "zapustila na način koji zaslužuje krivično gonjenje", kaže Rolf Mützenich. On smatra da je Berlin odavno mogao da ima mnogo veći uticaj na vladu u Moskvi. SPD stoga od kancelarke Angele Merkel traži da lično razgovara s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Prilika za to bi se mogla ukazati već na predsojećem susretu G20 koji se održava u Sankt Petersburgu predstojećeg četvrtka (5.9.2013.)

Autori: Jeanette Seiffert/Azer Slanjankić

Odgovorni urednik: Zoran Arbutina

Preporuka redakcije