1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Njemačka uloga u genocidu nad Armencima

Online izdanja njemačkih tiskovina se ovoga četvrtka (29.12.) osvrću na dogovor bh. "šestorke" o formiranju Vijeća ministara BiH. Piše se i o umiješanosti Njemačkog Reicha u genocid nad Armencima.

Majka plače nad mrtvim djetetom - crno-bijela fotografija

Ni armenska djeca nisu bila pošteđena, kako dokazuje ova fotografija

Spiegel Online u svezi s dogovorom o formiranju Vijeća ministara BiH podsjeća da je politička blokada u Bosni i Hercegovini trajala više od godinu dana. Ovaj portal prenosi i izjavu lidera SDA Sulejmana Tihića da nijedna stranka nije u potpunosti zadovoljna, ali da su postigli dogovor u interesu zemlje. "Dogovor je uslijedio u pravo vrijeme kako bi se izbjegao kolaps državnog proračuna. Stranke su se, pored toga, dogovorile i o dvije temeljne reforme, koje je Europska unija postavila kao uvjet za nastavak procesa za mogući budući pristup Bosne i Hercegovine. Prvotno je BiH ovoga mjeseca namjeravala podnijeti zahtjev za kandidatski status za pristup EU-u. Očekuje se da bi se to moglo učiniti sada nakon imenovanja vlade u siječnju", piše Spiegel Online.

Šestorka za pregovaračkim stolom

Pregovori s EU-om su stali zbog dosadašnjeg nepostizanja dogovora o Vijeću ministara BiH

Ovaj portal podsjeća da je Bosna i Hercegovina od izbora provedenih u listopadu 2010. bez vlade te da su "konstantna svađa između Bošnjaka, Srba i Hrvata kao i komplicirana državna struktura dosad spriječili sastavljanje vlade u ovoj balkanskoj zemlji s oko četiri milijuna stanovnika."

"Iskorjenjivanje Armenca - teško, ali korisno"

Frankfurter Rundschau na svojim web stranicama prenosi članak o dokumentiranom sudjelovanju njemačke vojske u genocidu nad Armencima tijekom Prvog svjetskog rata. "Njemački Reich je bio upleten u genocid, njemačka vojna lica također snose krivnju za masakre. I to je dobro dokumentirano", navodi Frankfurter Rundschau. Ovaj list pritom pojašnjava:

Deportacija Armenaca

Dokumentirane deportacije: Turska još uvijek negira genocid

"Tri mjeseca nakon početka rata je Osmansko Carstvo 1914. počelo ratovati na strani Njemačke i Austro-Ugarske. Oko 800 njemačkih oficira je bilo integralni dio turske vojske, potpadalo pod njihovo zapovjedništvo i glavni stožer. Pruski general bojnik Fritz Bronsart von Schellenberg, zapovjednik osmanskog bataljuna i bliski savjetnik tadašnjeg turskog ministra rata Envera, pozdravio je deportacije Armenaca, koji su, kako je tada naglasio, 'devetostruko veći lihvari nego židovi'.

Njemački admiral Wilhelm Souchon, koji je zapovijedao turskom mornaricom, 1915. je pretpostavljao da je jedna četvrtina Armenaca 'već uklonjena'. U svome dnevniku je pribilježio: 'Za Tursku bi to bio spas kad bi ubila i zadnjeg Armenca.' A kapetan jednog ratnog broda, mornarički ataše pri njemačkom veleposlanstvu u Konstantinopolu (Istanbulu), Hans Humann, je sažeto kazao: 'Armenci se sada manje ili više iskorjenjuju. To je teško, ali korisno.' Njemački oficiri su i izravno sudjelovali u masakrima ili su potpisivali zapovijedi za deportacije", navodi Frankfurter Rundschau u svome članku.

Protivljenja ušutkavana

Ovaj list dalje s tim u svezi navodi da su njemačka vojna lica u pravilu podržavala deportacije, ali "da se njemački konzuli u Osmanskom Carstvu, izuzev jednog, nisu slagali s tim. I njemački veleposlanik u Konstantinopolu, grof Paul Wolff-Metternich, usprotivio se deportacijama, sve dok uslijed pritiska prije svega atašea Humanna,

Spomenik u armenskom glavnom gradu Erevanu koji podsjeća na genocid

Spomenik u armenskom glavnom gradu Erevanu koji podsjeća na genocid

koji ga je nazvao 'armenskim veleposlanikom', nije opozvan. U samoj Njemačkoj je sve učinjeno kako bi se prigušila izvješća o masakrima nad Armencima", piše Frankfurter Rundschau navodeći, međutim, da je bilo i onih koji su nastojali informirati i uzbuniti javnost oko ovog pitanja:

"Putopisac Armin T. Wegner je kao sanitarni oficir putovao kroz istočnu Anatoliju. U pustinji je naišao na deportacijske kolone i logore u kojima su bili Armenci. Preko stranih veleposlanstava je pokušavao prokrijumčariti dokazne materijale u Njemačku, sve dok ga Nijemci nisu uhitili u Turskoj i premjestili na bolničku odjeljenje za liječenje od kolere. Njegove fotografije do danas spadaju među najvažnije dokaze za genocid."

Priredila: Marina Martinović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić