1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Njemačka socijalna politika pred kolapsom?

Preraspodjela bogatstva odozgor prema dolje: njemačke udruge za socijalnu skrb zahtijevaju više novca za socijalnu politiku. Zato traže veće poreze za bogate i za one koji primaju visoke plaće.

Njemačka je socijalna država, tako je propisano ustavnim člancima 20 i 28. Što to znači, jasno se može vidjeti iz državnog proračuna. Oko 145 milijardi, skoro pola državnog proračuna, je ove godine utrošeno na područja: socijalna pomoć, obitelj, mladi i radna politika. No, ubuduće ovaj iznos neće biti dovoljan, smatraju u njemačkoj krovnoj organizaciji udruženja za socijalnu skrb (Deutscher Paritätischer Wohlfahrtsverband). Ta udruga je izradila jednu studiju, u kojoj je postavila predračun za preko 10.000 organizacija i ustanova iz područja zdravstva i socijalne skrbi, prema kojem postoji potreba za dodatnih 35 milijardi eura godišnje. "Bez ciljanih i jasnih investicija, socijalna država, kakvu danas poznajemo, u budućnosti neće funkcionirati", upozorava Rolf Rosenbrock, predsjedatelj udruženja za socijalnu skrb. Za sljedeće izborno razdoblje bit će potrebno izdvojiti oko 142 milijardi eura, navodi se u studiji, koja je predstavljena u Berlinu.

Gole egzistencijalne potrebe

Umirovljenik pruža prazan tanjur

Sve je manje novca za mirovine, zbog čega sve većem broju umirovljenika prijeti siromaštvo u starosti

U osam područja socijalne politike ta udruga vidi potrebu za hitnim djelovanjem. "Radi se o potrebnom minimumu, ne o željama", kaže Rosenbrock. Prema studiji bi se socijalna pomoć trebala povećati sa sadašnjih 382 eura na 464 eura mjesečno. Za cijelo područje egzistencijalnog minimuma, kao i za sprječavanje osiromašenja umirovljenika, potreban je godišnji porast izdvajanja za oko 6,1 milijardi eura, glasi u studiji. Za stanarine i režije je potrebno dodatnih 5,2 milijardi eura godišnje, a na području skrbi je potrebno dodatnih 8,7 milijardi eura godišnje. "Ovdje se radi o golim egzistencijalnim potrebama. Ne radi se o dobrim djelima, nego o potrebi da se održi kvaliteta života, a time i Njemačke kao gospodarski jakog područja", kaže Rosenbrock.

I stranke vide potrebu za reformama

Zahtjevi udruge za socijalnu skrb se u principu preklapaju s izbornim programom stranaka zastupljenih u Bundestagu. Sva područja, koja se spominju u studiji, bila su i u gotovo svim stranačkim programima. "Ono što se može primijetiti jeste da se mnoge teme spominju, ali ne i brojke. Stoga iz naše perspektive, izborni programi u takvom obliku ne ispunjavaju potrebni kriterij istinitosti", kaže Rosenbrock. Tko u predizbornoj kampanji traži reforme ili obećava promjene, mora i priznati da se one moraju platiti. "Troškovi se moraju dati u brojkama i potrebno je navesti odakle će se uzeti novac za financiranje reformi."

Bogati neka plaćaju

Peer Steinbrück (SPD) i Katrin Göring-Eckardt (Zeleni)

Za povećanje poreza su i SPD i Zeleni. Na fotografiji: Peer Steinbrück (SPD) i Katrin Göring-Eckardt (Zeleni)

Za tu udruga je jasno da će se socijalne reforme moći isključivo financirati povećanjem poreza. "Postoje li resursi? Može li se u ovoj zemlji podijeliti bogatstvo bez da se nekoga ozbiljno materijalno ošteti? Odgovor na to pitanje je jasan: Da!", siguran je Rosenbrock.

SPD i Zeleni su svojim prijedlozima o uvođenju poreza na imovinu, povećanju poreza na nasljedstvo i na dioničke transakcije, pokazali da su dodatni troznamenkasti prihodi u milijardskim iznosima mogući. "Prije nekoliko godina se nije moglo ni zamisliti s kojom lakoćom se ovako veliki iznosi mogu prikupiti." Ako bi se još zaoštrila i borba protiv utaje poreza, koju sindikat poreznika u Njemačkoj procjenjuje na oko 40 milijardi eura godišnje, a OECD na 168 milijardi, mogućnosti bi bile još veće, poručuje Rosenbrock.

Autorice: Sabine Kinkartz / Svjetlana Rezo

Odgovorna urednica: Marina Martinović