1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Njemačka smije pomagati Europi

Njemački Savezni ustavni sud je odbio pritužbe na odluku o sudjelovanju Njemačke u "kišobranu" za spas eura, ESM-u. Zapravo je već preliminarnom odlukom dozvolio njemačko jamstvo, a sad je objasnio i detalje.

default

Ustavni sud Njemačke

Takozvani Europski stabilizacijski mehanizam (ESM), trajni mehanizam za osiguravanje stabilnosti zajedničke europske valute, već je dugo predmet spora u Njemačkoj. Već i u kriznim vremenima 2010. su se mnogi zastupnici njemačkog parlamenta ljutili što ih kancelarka tjera na prihvaćanje mehanizma koji bi zajedničkim fondom novčanicama eura osigurao težinu, bez obzira u kojoj zemlji zone eura bila "napadnuta" zajednička valuta.

Zapravo, ni kancelarka Merkel nije bila oduševljena tom idejom zbog koje je praktički samo ona morala u Berlinu moliti dozvolu parlamenta. Ali Europska unija znači da se ne zastupaju uvijek samo ona gledišta koju ima samo jedna zemlja ili kancelarka.

"Daj mi se samo potpiši kao jamac, molim te!"

Zastupnicima su osobito smetale dvije stvari: bez obzira na hitnost u financijskom poslovanju, nisu htjeli prihvatiti nikakve "žurne postupke" koji bi onda otvorili blagajnu njemačke države, nego su tražili da o svemu odlučuje Bundestag. I drugo, mnogo važnije; smetala ih je odredba o "automatskom" aktiviranju ovog zaštitnog mehanizma ako bi neka zemlja članica zone eura dospjela u poteškoće.

Symbolbild Euro Rettungsschirm

Europski stabilizacijski mehizam već je dugo predmet spora u Njemačkoj

Jer, s financijskim jamstvima se ne treba šaliti. Možda je neki naivčina i pristao staviti potpis kao jamac susjedu koji je htio podići kredit za auto. Ali je baš svaki od njih gorko zažalio kad je susjed ostao bez posla, a sudska odluka o ovrsi mu je došla na njegovu kućnu adresu.

ESM u osnovi ima sličnosti s tim kreditom koji diže susjed, makar su mehanizmi njegove aktivacije, naravno, mnogo složeniji i teku preko Europske središnje banke. Ali to ipak znači automatizam u kojem njemačke porezne platiše plaćaju dugove drugih zemalja Europske unije, nešto što nije dogovoreno nikakvim europskim ugovorom.

Iznos kojim jamči Njemačka nije nikakva šala, trenutno je riječ o oko 190 milijardi eura i iako je ESM prihvaćen u Bundestagu, čitav niz osoba se obratilo Ustavnom sudu. Tužbu nisu podigli samo oporbeni političari nego i tadašnji potpredsjednik bavarskih kršćanskih demokrata Gauweiler makar je CSU Merkeličin koalicijski partner.

"Da, može. Ali Parlament ostaje gazda!"

U žurnom postupku najvišeg suda ove zemlje je još u rujnu 2012. u Karlsruheu odlučeno kako Njemačka, s obzirom na njene obaveze kao članice Unije, može sudjelovati u takvom posebnom fondu za stabilnost eura. Ali već i tada su suci dodali kako jedino zastupnici njemačkog parlamenta mogu odlučivati o proračunu ove zemlje i kako će još kasnije detaljnije obrazložiti svoje mišljenje o tužbi.

Konačno, ovoga utorka (18.3.) je Savezni ustavni sud objavio i drugi dio svoje odluke. U njemu se, naravno, potvrđuje prva odluka kojom se dopušta sudjelovanje Njemačke u ESM-u i formalno se "odbacuju sve pritužbe". Ipak, u obrazloženju Ustavnog suda te su pritužbe shvaćene ozbiljno.

Schuldenschnitt Griechenland Symbolbild

Veliki dio europskog novca otišao je za spas Grčke

Naime, kad je riječ o tom "prelijevanju" novca iz Njemačke u druge zemlje Europe, sud je još jednom ponovio kako je tu riječ samo o tom iznosu za kojeg jamči Njemačka, dakle 190 milijardi eura. Ako bi Njemačka trebala ili morala uskočiti i s više od toga, o tome mogu odlučivati samo zastupnici Bundestaga i nitko drugi.

Recite - unaprijed!

Naravno, problem je onda i kod usvajanja proračuna. Nije isto ako njemačka vlada mora računati s time da će morati platiti te silne milijarde ili ako ih može potrošiti za škole i ceste u Njemačkoj. Suci su tu zapravo bili na bolan način dosljedni: žao nam je, Vlada to mora znati. Vlada naravno mora staviti u proračun 22 milijarde eura kolika je godišnja "članarina" u tom zajedničkom fondu, ali svaki veći iznos mora objaviti Bundestagu - i to unaprijed!

Ne može biti nikakvog rebalansa proračuna za tu namjenu, a još manje smije postojati nekakav "žurni postupak" kojim bi se praznila njemačka blagajna u ime spasa neke zemlje Europe. O tome odlučuju samo njemački zastupnici - i točka, čulo se u Karlsruheu iako su pritužbe odbijene.

Iako je time najviši njemački sud rekao što je imao, zapravo još nije završen pravni spor oko ovih europskih mehanizama kojim bi se stabilizirala zajednička valuta. Naime, Savezni ustavni sud je iz ovog postupka izdvojio jedno pitanje u kojem je tek djelomično dao odgovor: o ulozi Europske središnje banke (ESB) i koliko ona sama smije i može odlučivati o pomoći nekim zemljama zone eura.

Jer ESB je krovna institucija koja obuhvaća i Njemačku središnju banku i takva interventna politika središnje novčarske institucije kojoj osnovno načelo treba biti neovisnost, nije baš sama po sebi razumljiva. Ipak, suci u Karlsruheu su odgovor na to pitanje odlučili prepustiti Europskom sudu.

Autor: Anđelko Šubić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić