1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Njemačka profitira od špijunaže

Negodovanje javnosti u Njemačkoj je ogromno. Britanci i Amerikanci prisluškuju naše komunikacije! No, kritika njemačke savezne vlade je prilično suzdržana. Jer, Njemačka takođe profitira od špijunaže.

Eingang der Zentrale des Bundesnachrichtendienstes.jpg ** ARCHIV ** Blick auf den Eingang der Zentrale des Bundesnachrichtendienstes in Pullach bei Muenchen, aufgenommen am 17.Oktober 2003. Der Bundesnachrichtendienst (BND) soll laut einem Medienbericht in die angeblich illegalen Auslandeinsaetze deutscher Polizisten in Libyen eingebunden gewesen sein. Der BND habe die Ausbildungskooperation von 2005 bis 2007 beratend begleitet, schreibt die Berliner Zeitung unter Berufung auf Sicherheitskreise. Der BND gab zu dem Bericht auf eine Anfrage der Nachrichtenagentur AP zunaechst keine Stellungnahme ab. (AP Photo/Diether Endlicher) ** zu APD8866 ** --- ** FILE ** A big sign indicates the entrance to the headquarters of Germany's foreign intelligence agency (BND) in Pullach near Munich, southern Germany, in an Oct. 17, 2003 file photo. (AP Photo/Diether Endlicher)

Eingang der Zentrale des Bundesnachrichtendienstes

Tokom nedavne posjete Baraka Obame Berlinu, njemačkoj kancelarki Angeli Merkel, uprkos burama komentara koje je izazvao američki špijunski projekat "Prism", tema prisluškivanje u razgovoru s američkim predsjednikom nijednom nije prešla preko usana. No, Merkel je za svoju uzdržanost imala debele razloge, a kancelarku ne bi sad smjelo da iznenadi to što se dobar dio naše internet komunikacije prisluškuje. Jer, i njemački špijuni njuškaju po mreži, i to ne samo konkretne sumnjive slučajeve, već to rade na veliko.

Deutschland Erich Schmidt-Eenbom

Erih Šmit-Eenbom

Njemačka obavještajna služba BND smije da prisluškuje 20 odsto međunarodne komunikacije i pretražuje na osnovu unaprijed određenih kriterijuma. To je tako regulisano zakonom.

Za opsežno prisluškivanje BND-u pak nedostaju kapaciteti. Naime, prema pisanju magazina Špigel, BND trenutno može da prisluškuju samo pet odsto komunikacije. Tako da tajna služba sada planira da u narednih pet godina uloži stotinu miliona evra u računarske kapacitete i zaposli još stotinu radnika. Ovi izdaci još nisu odobreni.

Aktivnosti BND-a slabe u odnosu na NSA

Samo kada je riječ o borbi protiv terorizma, a zbog detaljnije kontrole, BND je 2011. daunlodovao 329.628 dokumenata. Tu je i lista od oko 1.500 karakteristika koje mora da sadrži jedna poruka kako bi smjela da bude preciznije kontrolisana. Ovo su podaci izvještaja Parlamentarnog kontrolnog gremija iz marta ove godine. Pored službe BND za inostranstvo, za prisluškivanje su zadužene i Služba za zaštitu ustavnog poretka, odnosno tajna služba unutar Njemačke te Vojna obavještajna služba MAD.

No, aktivnosti BND su veoma slabe u poređenju sa aktivnostima američke Nacionalne bezbjednosne agencije (NSA) i britanskog Štaba za komunikacije (GCHQ), odnosno njihovih špijunskih programa Prism i Tempora.

"NSA ima 60.000 zaposlenih ali za nju rade i druge firme, a u britanskoj tajnoj službi, prema procjenama stručnjaka, radi oko 15.000 ljudi. Dok u BND-ovom odjelu za nadgledanje elektronskih veza ima tek oko 1.500 zaposlenih, što je samo deset odsto od onoga koliko imaju Britanci", tvrdi njemački ekspert za tajne službe Erih Šmit-Enbom.

BND proftira od razmjene podataka

Ali, njemačka tajna služba svakako profitira od razmjene dijela podataka koje prikupljaju dvije prijateljske zemlje, posebno po pitanju terorizma i kada se radi o njemačkim državljanima. Jer, BND-u su tu vezane ruke. Naime, ova služba nije ovlašćena da prikuplja podatke o svojim državljanima u samoj zemlji. To je zadatak Službe za zaštitu ustavnog poretka, a za nju važe strožija pravila.

Hans Georg Wieck ehemaliger Präsident des Bundesnachrichtendienstes

Hans-Georg Vik

Zato je sreća što između službi postoji mogućnost razmjene podataka, kazao je nekadašnji šef BND-a Hans-Georg Vik. "Kako bi se inače pratile pripreme terorističkih napada koji se pripremaju u ovoj zemlji, a o njima unutrašnje tajne službe nemaju nikakva saznanja", pita se Vik u razgovoru za Dojče vele.

Prema najnovijim saznanjima Špigela, američka NSA u Njemačkoj mjesečno prati ukupno oko pola milijarde što telefonskih razgovora, mejlova, sms poruka ili poruka na četu. To zapravo znači da NSA dnevno prisluškuje oko 20 miliona telefonskih razgovora u Njemačkoj, piše Špigel pozivajući se na interne podatke iz američke tajne službe. A šta sve špijuni sakupljaju kao podatke, javnost to nikada neće saznati. Jer, tajne službe naravno i rade u tajnosti.

Autori: Markus Litike / Svetozar Savić

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić