Njemačka: Proces protiv neonacista bez turskih medija? | Komentar | DW | 28.03.2013
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Njemačka: Proces protiv neonacista bez turskih medija?

U Turskoj je sve glasnija kritika zbog priprema za sudski proces protiv terorističke neonacističke ćelije. Sliku Njemačke bi mogla pomutiti činjenica da se nijedan turski medij nije uspio prijaviti za praćenje procesa.

Dodjela mjesta novinarima u sudnici je već druga odluka minhenskog Višeg pokrajinskog suda (OLG), koja je izazvala nezadovoljstvo još prije početka procesa neonacističkom triju iz Zwickaua - pripadnicima takozvanog nacionalsocijalističkog podzemlja (NSU). Sud je prvo podigao prašinu odlukom da turski veleposlanik u Njemačkoj ne dobije mogućnost rezervacije mjesta. Pritom je kratko prije toga predsjedatelj Istražnog povjerenstva za NSU zločine, Sebastian Edathy (SPD), pri njegovom posjetu Turskoj izrazio nadu da će turski političari u sudnici u Münchenu moći pratiti proces za seriju ubojstava s desno-ekstremističkom pozadinom.

Mjesta u sudnici za novinare

Turski mediji ostali bez mjesta u sudnici

Edathy pritom nije mislio samo na turskog veleposlanika u Berlinu, Hüseyina Avnija Karslioglua, već i na predsjedatelja Odbora za ljudska prava u turskom parlamentu, Ayhana Sefera Üstüna. U razgovoru s Edathyjem je Üstün izrazio odgovarajuću želju za izravnim praćenjem procesa. Edathy se nadao da će nazočnost predstavnika Turske biti signal za transparentnost pri suočavanju sa zločinima NSU-a. 

"Embargo" protiv Turaka?

Međutim, sve te nade su pale u vodu. Sud je odbio mogućnost rezervacije mjesta za turske dužnosnike. Odluka je u službenoj Ankari primljena mrzovoljno, ali u turskoj javnosti jedva da je i bila tema. Ali to se promijenilo činjenicom da predstavnici turskih medija nisu dobili mjesta za praćenje procesa, već da se moraju pomiriti s listom za čekanje. Time se minhenski NSU proces, u kojem se među ostalim radi i o osam ubojstava turskih migranata u Njemačkoj, već i prije početka pobrinuo za negativne naslovnice u Turskoj.

Sud u Münchenu je naime u ponedjeljak (28.3.) objavio spisak medija kojima je dopušteno pratiti proces. Među tih 50 medija, što je maksimalna brojka koju nalažu propisi, nema predstavnika iz Turske. Nakon vala ogorčenja, koji još uvijek ne jenjava, je iz suda naglašeno da je dodjela mjesta predstavnicima medija tekla prema uobičajenom procesu dodjele, kako je to zakonski regulirano. Odnosno, tko se prvi prijavio, taj je i dobio mjesto. Predsjedatelj Odbora za pravosudna pitanja u Bundestagu, Siegfried Kauder (CDU), je stao na stranu minhenskog suda obrazloživši da "pravosuđe ne razlikuje između turskog i ne-turskog".

Turski list Hürriyet je reagirao porukom na njemačkom na naslovnici: Turski mediji nisu poželjni

Turski list Hürriyet je reagirao porukom na njemačkom na naslovnici: "Turski mediji nisu poželjni"

Turski oporbeni političar i bivši sudac pri Europskom sudu, Riza Türmen, je za list "Milliyet" izjavio da vlada u Ankari treba zahtijevati da se turskim medijima dopusti izravno praćenje procesa u sudnici. U "Milliyetu" je čak bilo riječi o "embargu" protiv turskih medija. List "Hürriyet" čak tvrdi da je paparazzijima dopušteno praćenje procesa, a turskim listovima ne - što je međutim jako skraćeni prikaz odluke suda.    

Turski veleposlanik u publici zajedno s neonacistima

Važnost tih odluka je dosta značajnija od samog procesa, smatra Faruk Şen, bivši šef essenskog Centra za turske studije, koji trenutačno radi na uspostavljanju jednog njemačko-turskog sveučilišta, financiranog zakladničkim sredstvima. "Osam ubijenih Turaka su bili turski državljani, oni nisu imali njemačke putovnice", kazao je Şen u Istanbulu u izjavi za Deutsche Welle. "To znači da se turska država mora brinuti za taj slučaj, jer to nije samo njemačka stvar." 

Turski veleposlanik bi sada morao sjediti u publici, možda čak pored pristaša neonacističke skupine, naglasio je Şen. Odbijanje rezervacije za turskog veleposlanika i čudnovata raspodjela mjesta za medije, kako je to kazao Şen, bude sumnju da se "Turke želi držati po strani". To će u Turskoj izazvati dojam, naglasio je on, da njemačka vlada želi nešto skriti - jer dosad još nije poznato da se u cijelu priču uopće umiješalo ministarstvo pravde, pojašnjava Şen. Međutim, uplitanjem Saveznog ministarstva pravde bi došlo do pomjeranja snaga kad je u pitanju načelo pravne države, koje se temelji na strogom razdvajanju vlasti i pravosuđa. Sloboda glavnog suca da odlučuje o akreditacijama i dodjeli mjesta u sudnici je sastavni dio sudske neovisnosti, koja je od velikog značaja za pravnu državu.

Slučaj Marco Weiß kao protuprimjer

Faruk Şen smatra da se mogu očekivati negativne posljedice po sliku Njemačke u Turskoj. On čak povlači hrabru usporedbu: podsjetio je naime na slučaj njemačkog mladića Marca Weißa, koji je morao odgovarati pred turskim sudom zbog navodnog seksualnog zlostavljanja jedne britanske djevojke u turskom ljetovalištu Antalyji. Tada su mnogi njemački novinari mogli pratiti proces u Turskoj - a upravo to se sada u Njemačkoj uskraćuje turskim novinarima, kazao je Şen.

Fotokombinacija osmorice Turaka koje su ubili neonacisti

Među ubijenima je i osam Turaka

Oral Çalışlar, glavni i odgovorni urednik neovisnog dnevnog lista "Taraf" iz Istanbula također zahtijeva ispravak minhenskih odluka o dodjeli mjesta za praćenje procesa. Zbog navodnih uplitanja njemačkih sigurnosnih vlasti u NSU zločine je nužno omogućiti turskim novinarima izravno praćenje procesa, kazao je Çalışlar za Deutsche Welle.

No, i bez rezerviranih mjesta će mnogi predstavnici turskih udruga doći na početku procesa u sud i tražiti da uđu. Veleposlanik Karslioglu će također doći u München, kako je to najavio za list "Hürriyet".

Bez obzira jesu li te sudske odluke o praćenju procesa donesene s pravom ili ne, dva tjedna pred početak procesa u Turskoj rastu sumnje u vjerodostojnost njemačkog pravosuđa kad je u pitanju odnos prema zločinima s desno-ekstremističkom pozadinom.

Autori: Thomas Seibert / Marina Martinović

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić