1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Njemačka privreda i u 2010. na klimavim nogama

Nakon teške recesije koja je zahvatila svijet, njemačka privreda se postepeno počela oporavljati. No, proizvodni kapaciteti u Njemačkoj još uvijek ne rade punom snagom. Komentar Karla Zawadzkog.

default

Radnik željezare ThyssenKrupp: Privredna kriza odnijela je tokom 2009. pola miliona radnih mjesta.

U jesen 2009. ponovo je zabilježen umjeren privredni rast. No pokretačke snage su još uvijek slabe: Proizvodni kapaciteti još uvijek ne rade punim pogonom.

"Poput božićnog poklona", ocijenio je ove znake oporavka predsjednik Info instituta za privredno istraživanje iz Münchena Hans-Werener Sinn. Ali i dalje su prisutni znakovi da će privredni oporavak sljedeće godine izgubiti na snazi.

Začarani krug

Konjunktura u Njemačkoj, kao i u ostalim industrijski razvijenim zemljama, još uvijek ovisi o državnim poticajnim mjerama. Značajan poticaj kojeg je dobila njemačka autoindustrija uvođenjem premije na stare automobile, po principu staro za novo, više nije na snazi. Zbog te premije je povećana prodaja automobila, ali budući da je ona prestala da važi, autoindustriju u narednoj godini ne očekuju baš dobri dani.

Dalji privredni razvoj u Njemačkoj očekuje velika neizvjesnost. Većina instituta ipak smatra da će privreda umjereno rasti između 1,2 i 1,7 odsto. To nije baš mnogo, a moglo bi ispasti još i lošije. Mnoge stvari ovise o bankama koje sada veoma restriktivno dijele kredite.

Što se tiče potražnje za njemačkim proizvodima, ni ona nije prevelika. Investicije u samoj zemlji ne najavljuju previše, što ne iznenađuje jer su kapaciteti koji su tokom zadnjeg privrednog "booma" prilično prošireni, trenutno neiskorišteni.

O izvozu ovisi (gotovo) sve

Glavni pokretač privrednog oporavka je izvoz. Njime se najbolje može vidjeti u kolikoj mjeri se stanje poboljšalo. Njemačka privreda je, kako u doba napretka, tako i u periodu krize, mnogo više pogođena promjenama svjetskog tržišta od privrede drugih industrijskih zemalja.

Glavni problemi za privredni oporavak bi mogli biti tržište rada i (pre)zaduženost države. Ogromna zaduženost od skoro 100 milijardi eura je alarmantna. Što se tiče tržišta rada i povećane potrošnje, njih može potaknuti samo oporavak privrede.

Autor: Karl Zawadzky/ Snježana Kobešćak

Odg. urednik: Senad Tanović