1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Njemačka pooštrava borbu protiv desničarskih ekstremista

Na jesenjem sastanku Saveznog ureda za borbu protiv kriminala, stručnjaci za sigurnost su se bavili pitanjem kako se ubuduće bolje boriti protiv “desničarskog terorizma“. Zaključak: treba pooštriti poduzete mjere.

Prošle godine, počinjeno je 17.000 desničarskim idejama motivisanih krivičnih djela. U preko 800 tih slučajeva, došlo je do teškog nasilja. U pet slučajeva je dokazan i pokušaj ubistva. Činjenice koje je Jörg Ziercke, predsjednik Saveznog ureda za borbu protiv kriminala (BKA), predstavio na sastanku u gradu Wiesbadenu, prikazuju tužnu stvarnost. "Scena postaje mlađa, militantnija i usmjerenija na akciju", rekao je Ziercke pred oko 500 prisutnih, među kojima je bilo mnogo istražitelja i predstavnika u posljednje vrijeme oštro kritikovane Službe za zaštitu ustava. Oni su otkrili seriju ubistava "Nacističkog podzemlja" (NSU) tek nakon što su se počinitelji u novembru prošle godine sami predali, iako je istraga trajala deset godina.

Hessen/ Der Praesident des Bundeskriminalamtes (BKA), Joerg Ziercke (l.) und Bundesinnenminister Hans-Peter Friedrich (CSU) am Dienstag (13.11.12) in Wiesbaden auf der BKA-Herbsttagung. Die Versaeumnisse bei den Ermittlungen zur Terrorzelle NSU sind aus Sicht von Ziercke auf erhebliche handwerkliche Fehler zurueckzufuehren. Ein Vorsatz oder rassistische Motive seien dagegen auch ein Jahr nach Auffliegen der Gruppe nicht zu erkennen, betonte Ziercke bei der Eroeffnung der BKA-Herbsttagung am Dienstag in Wiesbaden. Die deutsche Polizei ist nicht auf dem rechten Auge blind, sagte er. Die Polizei sei viel eher ein Spiegel der Gesellschaft. (zu dapd-Text) Foto: Thomas Lohnes/dapd

Njemački ministar unutarnjih poslova Hans-Peter Friedrich (desno) predsjednik Savezne kriminalističke policije (BKA) Jörg Ziercke

Na sastanku se nije radilo samo o ponovnom razmatranju prošlih neuspjeha sigurnosnih službi. Pogled je bio usmjeren na budućnost. "Nemamo više vremena za gubljenje", rekao je ministar unutrašnjih poslova Njemačke Hans-Peter Friedrich, dodajući da je "svaki dan važan".

S tim se slaže i turski ambasador u Njemačkoj, Hüseyin Avni Karslioglu, koji je bio prisutan na sastanku. Građani turskog porijekla sve češće postaju žrtve desničarskog nasilja. "Razočarenje zbog prividno nemoćne države je veliko", opisuje Karslioglu osjećanja mnogih svojih zemljaka koji žive u Njemačkoj. Ipak, nije velik broj onih koji ozbiljno razmišljaju o povratku u nekadašnju domovinu. Ambasador Karslioglu se nada snažnijem djelovanju nadležnih njemačkih službi.

Niz sociologa, politologa i novinara na sastanku je predstavilo polazne tačke za efikasniju i bržu borbu protiv desničarskih ekstremista.

Abwehrzentrum Extremismus in Köln

Sa sjednice u Kölnu (15.11.) na kojoj je otvoren Centar za odbranu od ekstremizma i terorizma

Uvezanost desničarskih ekstremista u Evropi

Miroslav Mares je češki politolog i bavi se fenomenom jačanja desničarskog radikalizma u Evropi. Istražujući desničarsku scenu u Italiji, Švedskoj. Nizozemskoj, Mađarskoj i Češkoj, primijetio je brojne veze i sličnosti. Prevazilazeći granice, desničari uče jedni od drugih i podržavaju se u kampanjama, dijele kampove za obuku napadača i zajedno provode paravojne akcije, međusobno organizuju finansijsku pomoć i razgovaraju o strukturama.

Desno radikalna scena odavno djeluje u malim ćelijama koje se sastoje od tri do pet "drugova", umjesto u organizacijski dobro uređenim oblicima. To otežava posao istražitelja, te ograničava pravne mogućnosti za djelovanje protiv njih. Miroslav Mares preporučuje bolje istraživanje i nadgledanje međunarodnih struktura komuniciranja među desničarima.

Bolje shvatavanje načina djelovanja desničarskih terorista

Koliko istraživanje može pomoći pokazao je politolog Armin Pfahl-Traughber. Ovaj vanredni profesor Univerziteta u Bonnu založio se za više istraživanja o desničarskim esktremistima. Tvrdi da čak i najjednostavnija pitanja do sada nisu razjašnjena. Na primjer, skoro da i nema saznanja o razlozima za veliki porast broja militantnih aktivista u posljednjih 20 godina.

Pfahl-Traughber smatra da ni metode djelovanja nisu dobro znanstveno shvaćene. U Kölnu je 2004. godine izvršen desničarski napad u kojem su povrijeđene 22 osobe, a korištena je takozvana “ekser-bomba“. Da je bilo više komparativnih studija, Pfahl-Traughber tvrdi da su istražitelji mogli, na primjer, brzo utvrditi da je riječ o istoj vrsti bombe koju je koristila i neonacistička organizacija "Combat18" u Engleskoj. Na taj način bi se brže utvrdila odgovornost desničarskih terorista, smatra Pfahl-Traughber.

Često su dovoljne i jednostavne mjere

Novinar Thomas Kuban smatra da je muzika jedna od polaznih tački za smanjenje desničarske prinove. Kuban je skrivenom kamerom dokumentirao snagu kojom koncerti “desničarskog rocka“ privlače nove članove scene. U Wiesbadenu je predstavio dijelove snimaka. Na njima se vide posjetioci koncerata koji ispruženih ruku uzvikuju antisemitske tekstove. Kuban tvrdi da takva muzika privlači sve veći broj mladih.

Kuban se u javnosti uvijek pojavljuje potpuno maskiran – iz sigurnosnih razloga. Već nekoliko puta je primio prijetnje. Međutim, ovaj novinar izvještava i o uspjesima u borbi protiv desničarske scene. U pokrajini Baden-Würtemberg je policija upala u nadprosječan broj koncerata desničarskih bendova i prekinula manifestaciju sa 450 sudionika. Nakon toga se među neonacistima proširilo mnogo frustracije, a Kuban kaže da je time popularnost desnih ideologa znatno smanjena. "Ne smijemo potcijenjivati uticaj muzike", rekao je Kuban i obrazložio to činjenicom da se leci čitaju samo jednom, dok se tekstovi pjesama slušaju više puta i tako ostaju u glavi zajedno sa svojim grubim sadržajima.

Zabrana NPD-a još nije sigurna

Službenici Saveznog ureda za borbu protiv kriminala i pozvani referenti su razmjenjivali iskustva tokom dvodnevnog sastanka u Wiesbadenu. Referenti su uz mnogo stručnog znanja pokušavali predstavnicima sigurnosnih službi ukazati na nove metode borbe protiv desničarskih radikala. Da bi se na sudu mogli upotrijebiti podaci prikupljeni protiv neonacista, njemački glavni državni tužitelj Harald Range zahtijeva uspješnije i efikasnije potvrđivanje dokaza.

Savezna služba za zaštitu ustava (BfV) je, prema izjavama šefa BfV-a, Hansa-Georga Maaßena, u oko 1000 stranica dugom dokumentu prikupila činjenice koje ukazuju na potrebu zabrane desničarske stranke NPD. Početkom decembra, ministar unutrašnjih poslova Njemačke i ministri unutrašnjih poslova svih njemačkih saveznih zemalja žele razgovarati o ponovnom pokušaju zabrane ove stranke. Posljednji pokušaj je propao 2003. godine, jer je država poslala preveliki broj svojih ljudi da se infiltriraju u desničarsku scenu. Sada se političari nadaju da će poboljšana razmjena informacija pomoći u konfrontaciji sa desnim ekstremizmom. Zbog toga je u Kölnu prošlog četvrtka (15.11.2012) otvoren Centar za odbranu protiv ljevičarskog i desničarskog terorizma.

Autori: Wolfgang Dick / Melina Borčak

Odgovorni urednik: Senad Tanović