1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Njemačka izbliza

Njemačka od A do Ž

Njemačka je interesantna kako za domaće, tako i za strane turiste. Na 357.020 kvadratnih kilometara živi 82 miliona stanovnika. Njemačka je poznata po svojim filozofima i pjesnicima. Glavni grad je Berlin.

U Glavnom gradu Njemačke se nalazi i zgrada parlamenta - Bundestaga

U Glavnom gradu Njemačke se nalazi i zgrada parlamenta - Bundestaga

Berlin je simbol njemačkog ujedinjenja, pošto je sve do 3. oktobra 1990. bio podijeljen na zapadni i istočni dio. Nijemci govore njemački jezik, ali i drugi jezici su u upotrebi, pošto u Njemačkoj živi i 7,3 miliona stranaca. U Njemačkoj se od 1. januara 2002. koristi euro kao platežno sredstvo. Pakovanje cigareta košta, npr. četiri eura.

Nijemci rado putuju

Njemačka je zemlja autoputeva

Njemačka je zemlja autoputeva

Cijelu zemlju prekriva mreža željezničkih šina i autoputeva. Od Hamburga do Münchena ili od Kölna do Berlina, svuda se lako stiže, bez obzira na to da li se putuje automobilom, vozom, autobusom, avionom ili čak biciklom. Čak je i riječni i morski saobraćaj odlično povezan. Njemačka je ispunjena pejzažima i netaknutom prirodom. U sklopu nacionalnih parkova postoji i puno oaza. Jug Njemačke je idealan za ljubitelje planina i snijega, dok je sjever više za ljubitelje mora, jezera i ravnica.

Klima u Njemačkoj

U Njemačkoj je klima umjerena, pri tome varira od dijela zemlje.

U Njemačkoj je klima umjerena, pri tome varira od dijela zemlje.

Na jugu često pada kiša, na istoku su ljeta toplija, dok na zapadu rijetko kada pada snijeg. Promjena klime osjeća se posljednjih godina i u Njemačkoj, ali su ljeta i dalje u većem dijelu zemlje blaga i kišovita, uostalom kao i zime. „Živimo u zoni umjerene klime“, objašnjava Rajk Šab, stručnjak za klimu iz Offenbacha.

Međutim, umjerena je klima zavisno o kojem dijelu Njemačke je riječ. „Sjeverni i zapadni dio su pod uticajem mora“, kaže Šab. Što znači da ljeta nisu vruća, kao što ni zime nisu hladne. U drugim dijelovima zemlje su promjene temperature drastičnije, prije svega na jugu. Najhladniji dio zemlje je oko Brandenburga, gdje su ljeta najtoplija.

Sunčani gradovi

Freiburg

Freiburg

Ljubitelji lijepog vremena bi trebali posjetiti jug Njemačke, preciznije Freiburg u oblasti Breisgau. Tamo je Šab zabilježio prosječnu ljetnu temperaturu od 20 stepeni. Taj dio je i pretežno sunčan: 1.740 sunčanih sati godišnje. Ipak, najsunčanije mjesto u Njemačkoj je Zinovitz na istočnom ostrvu Usedom – sa 1.917 sati sunca godišnje. Najmanje sunca ima u regiji Göttingen, koji nema ni upola sunčanih sati poput Zinovitza.

Najkišovitija mjesta nisu na sjeveru Njemačke, kako se obično pretpostavlja, već na jugu, u blizini Alpa. Balderschwang u oblasti Allgäu je najkišovitiji grad, sa 2.450 litara padavina po kvadratnom metru godišnje. U području oko istočnog grada Hallea ne padne ni jedna šestina kiše od toga, samo 400 litara. Da li je kišovito ili ne, Šab se ne žali na njemačku klimu. Riječ je o plodnom dijelu zemlje, gdje vegetacija buja. U poređenju sa Artiksom, mi smo još dobri.

Veseli narod

Najviše se slavi karneval.

Najviše se slavi karneval.

Kliše koji postoji o Nijemcima je da su hladni, a vrijedni. Ponekad se nađu i na udaru negativnih kritika medija, ali ipak ne postoji razlog da se Njemačka ne posjeti. Ko stupi u kontakt sa Nijemcima, često je iznenađen: većina se rado druži. Najradije se sastaju u pivnicama. Kiseli kupus se tom prilikom više ne jede, kao što se ni kožne pantalone ne nose kao što je to ranije bio slučaj.

U Kölnu i Meinzu se, na primjer, i čak nepoznati maskirani ljudi grle i ljube na ulicama u veseloj atmosferi.

Ljudi se hvataju pod ruku, plešu, pjevaju pjesme koje inače nikada ne bi pjevali u svakodnevnom životu. Maskirana vozila u koloni prolaze kroz grad, predstavljajući karnevalski voz.

Mržnja prema strancima (ni)je tabu tema

Od početka devedesetih, u domaćim i stranim novinama se pojavljuju tekstovi o mržnji prema strancima. Većina Nijemaca zgranuto reaguje kada čuje o napadima na strance. Mnogi izlaze na ulice i demonstriraju protiv mržnje prema strancima ili se organizuju u saveze koji pokušavaju da približe ljude različitih nacionalnosti. Političari, također, osuđuju desničare i mržnju prema strancima, jer, kako kažu, to nije u skladu sa životnim principima u Njemačkoj.

Od 82 miliona stanovnika, 7,3 miliona građana su stranci. Statistika pokazuje da stepen mržnje prema strancima nije veći nego u ostalim evropskim zemljama. Tako da se stranci mogu osjećati sigurno u Njemačkoj.

Njemačka kuhinja

Iako su kobasice omiljene, ražanj nije nepoznanica u Njemačkoj.

Iako su kobasice omiljene, ražanj nije nepoznanica u Njemačkoj.

Nijemci vole da jedu brzu i tradicionalnu hranu. To, pak, ne znači da bi probirljivi gurmani trebali pasti u očaj. Kobasice su za Nijemce omiljeni tradicionalni obrok. Postoje razne varijante, u zavisnosti od dijela Njemačke, npr. u Bayernu se prodaje bijela kobasica, u istočnoj njemačkoj „rostbratvurst“, u Frankfurtu frankfurtska kobasica. Ipak, na top listi njemačke omiljene brze hrane nalazi se „karivurst“ sa pomfritom. To je kobasica od svinjskog, telećeg i goveđeg mesa sa kari sosom, kečapom i majonezom.

U Njemačkoj je popularna i internacionalna kuhinja. U Münchenu postoji više italijanskih restorana nego u Milanu. U svakom većem gradu postoji i mnoštvo kioska sa turskim kebabom ili grčkim girosom. Također, popularni su španski tapas, japanski suši i američki „baget“.

Prošla su ta vremena kada su probirljivi gurmani morali da u potrazi za vrhunskim restoranima putuju u Francusku ili Belgiju. Godine 2003. vođa Michelin hotela i restorana dodijelio je još pet puta po tri zvjezdice objektima u Njemačkoj. Tako je do sada 189 njemačkih restorana uspelo dobiti po jednu zvjezdicu.

Inspiracija nije samo u francuskoj kuhinji

Regionalna kuhinja je Nijemcima veoma bitna. Mnogo dobrih restorana ima u pokrajini Baden-Württemberg. Gurmanima će se Njemačka svidjeti, naročito, zbog svinjskih potkoljenica, kobasica, šnicli, obavezno sa porcijom krompira i sa sosom. Poslije nekoliko sedmica, kada vam pojas popusti, primijetit ćete da je ukusni kolač uz kafu, možda, bio previše.

U njemačkim domovima je dugo vladalo pravilo, da dan treba početi sa obimnim doručkom. U međuvremenu, nedostatak vremena je nametnuo nove trendove. Nijemci imaju sve manje slobodnog vremena i često preskaču doručak. Zato se ne odriču večernjeg piva, koje postoji u hiljadu različitih vrsta. U kafanama se rado diskutuje o njegovom kvalitetu i o tome koje je pivo najbolje.

Kulturni život

Njemački kulturni život ima dugu tradiciju: od Göthea i Bacha, do Fatiha Akima i Pine Bausch. Kroz centar Berlina subotom uvečer prodefiluje nevjerovatan broj ljudi zainteresovanih za kulturna zbivanja u gradu. Iz jedne galerije u drugu neumorno obilaze izložbe raznih umjetnika. Uz šampanjac i crno vino diskutuje se o novim trendovima, promatraju slike, druže se...

Pozorište – od tradicionalnog do provokativnog

Za ljubitelje pozorišta u Njemačkoj gotovo uvijek postoji prilično raznovrstan pozorišni repertoar.

Za ljubitelje pozorišta u Njemačkoj gotovo uvijek postoji prilično raznovrstan pozorišni repertoar.

Pored rijeke Spree nalazi se pozorište „Theater am Schiffbauerdamm“ sa izvrsnim repertoarom. U njemu je 1904. godine Max Reinhardt režirao „Sommernachtsraums“, 1928. godine je tu izvedena predstava Bertolda Brechta sa muzikom Kurta Weila „Dreigroschenoper“.

Vodeći i na internacionalnom nivou

Njemački kulturni život je veoma raznovrstan. U više od 450 pozorišta godišnje bude izvedeno preko 2.500 najrazličitih predstava. Götheov „Faust“ je i dalje omiljena predstava publike, ali izvode se i mnogi drugi komadi, poput modernih predstava. Hamburg je u posljednjih nekoliko godina uspio stvoriti imidž centra međunarodne muzičke scene, dok je Berlinski festival pored Kana i Venecije postao centar zbivanja u domenu sedme umjetnosti.

U njemačku kulturu se ubrajaju i djela stranaca

Kao predstavnici njemačke filmske kinematografije ne navode se samo imena poput Reinera Wernera Fassbindera ili Volkera Schlöndorffa. Novi talenti, poput turskog režisera Fatiha Akima, također su postali sastavni dio njemačke kulture. U Njemačkoj živi više od 7 miliona stranaca koji imaju pravo glasa. Istočnoevropski dramaturzi, zajedno sa japanskim muzičarima i Götheom, Schillerom i Bachom – to je današnji kulturni svijet Njemačke.