1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Njemačka: Obrezivanje dječaka treba biti nekažnjivo

Da li obrezivanje dječaka predstavlja tjelesnu povredu? Odluka jednog suda kojom je to potvrđeno, u Njemačkoj je izazvala žustru debatu. Sada je izrađen prijedlog zakona prema kojem obrezivanje treba ostati nekažnjivo.

Njemačka vlada želi dozvoliti stručno medicinsko obrezivanje jevrejskih i muslimanskih dječaka. Savezna ministrica za pravosuđe Sabine Leutheusser-Schnarrenberger je ove sedmice saveznim pokrajinama i udruženjima iznijela prijedloge kojim bi se to zakonski regulisalo.

Razlog za izradu planiranih zakona je presuda Zemaljskog suda u Kölnu. Sudije su naime u maju donijele odluku po kojoj obrezivanje novorođenčadi i djece predstavlja nanošenje tjelesnih povreda. Presuda koja za druge sudove nije obavezujuća, privukla je međunarodnu pažnju i izazvala uznemirenost među Jevrejima i muslimanima. Nakon toga je njemački parlament od vlade zatražio da izradi zakonsko rješenje.

Beschneidung in der Türkei

Obrezivanje u Turskoj je ustaljena tradicija

Obrezivanje pod medicinskim nadzorom

Reinhard Merkel Jurist Universität Hamburg

Reinhard Merkel kritikuje zakonske prijedloge

Prema prijedlogu ministrice Leutheusser-Schnarrenberger, obrezivanje treba i dalje ostati nekažnjivo. Jedan glasnogovornik Ministarstva pravosuđa je rekao da je ovo ministarstvo prilikom izrade prijedloga, u obzir uzelo više aspekata: obrezivanje mora biti obavljeno stručno i što je moguće bezbolnije. Zahvatu treba predhoditi opširan razgovor sa roditeljima. Roditelji moraju uzeti u obzir i želju djeteta. Izuzetak je ukoliko je ugroženo zdravlje djeteta, recimo kroz rizik prilikom krvarenja.

Prema planovima Ministarstva pravosuđa obrezivanje u pravilu treba obaviti ljekar. U toku prvi šest mjeseci života je dozvoljeno da dijete obrezuju i osobe koje su izabrane od religioznih zajednica i koje taj zahvat mogu obaviti isto kvalitetno kao ljekar.

Centralno vijeće Jevreja pozdravlja zahtjev

Predsjednik Centralnog vijeća Jevreja Dieter Graumann, zadovoljan je prijedlogom, jer kako je rekao, u prijedogu su u obzir uzete mnoge želje Jevreja. "Ministarstvo pravosuđa zaslužuje respekt i priznanje, zato što je dalo ovako pametan prijedlog." Radi se o dobrom prijedlogu za diskusiju ali je potrebno razmotriti pojedine stavke. Ljekari i organizacije za zaštitu ljudskih prava su međutim ukazale na opasnosti od posljedica obrezivanja i zatražile pružanje boljih informacija o posljedicama ovog religioznog običaja.

"Prijedlog je nepodnošljiv i skandalozan"

Rechtswissenschaftler Bijan Fateh-Moghadam

Bijan Fateh-Moghadam: "Obrezivanje je relativno lak zahvat"

Stručnjak za krivično pravo Reinhard Merkel sa Univerziteta u Hamburgu smatra da prijedlog zakona nije dobar. "Ne držim puno do toga da ta ideja postane legitimna. Jasno je da se u prijedlogu ne navodi da je motivacija roditelja za obrezivanjem djeteta religiozne prirode. Nije se želio stvoriti utisak da će se napraviti privilegiran zakon. Poznavaoci prilika međutim znaju da cijela stvar ima religioznu pozadinu jer kada bi neka druga grupa iz recimo estetskih razloga zahtjevala da se dječaci obrezuju, onda to ni u kom slučaju ne bi bilo odobreno."

Kritika Reinharda Merkela ide još dalje. Skandaloznije on smatra prijedloge kada se govori o anesteziji prilikom zahvata: "Ministarstvo smatra da je dovoljno ukazati da zahvat zahtjeva ljekarsko umijeće. U to se ubraja i anestezija. Istovremeno se govori da dječake mlađe od šest mjeseci smiju obrezivati i osobe koje su izabrane od strane vjerskih zajednica. Da li onda te osobe iz jevrejskih zajednica trebaju brinuti o anesteziji o kojoj nemaju pojma?"

Bijan Fateh-Moghadam sa Univerziteta u Münsteru to vidi drugačije. Za njega je obrezivanje dječaka "relativno lak zahvat sa malim rizikom i priznatim medicinskim prednostima."

Profesor i stručnjak za krivično pravo Martin Böse iz Bonna smatra da pravna diskusija o ovoj temi nije završena. Konačnu odluku bi stoga, prema njegovom mišljenju, mogli donijeti samo Savezni sud pravde i njemački Savezni ustavni sud.

Autori: Günther Birkenstock/Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić