1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Njemačka nije "raj za radnike"

Krivicu za krizu eura ne snose samo dugovi Grčke nego i isuviše niske plate u Njemačkoj. Do ovog zaključka došlo se u studiji Fondacije Hans Böckler koja tvrdi da ovakve plate radnika izazivaju opasan debalans u Evropi.

Posebno u uslužnim djelatnostima zabilježen slab rast plata radnika

Posebno u uslužnim djelatnostima zabilježen slab rast plata radnika

Smanjuje se kupovna moć radnika u Njemačkoj

Smanjuje se kupovna moć radnika u Njemačkoj

Od uvođenja eura su plate radnika u Njemačkoj zabilježile najmanji rast u poređenju sa drugim evropskim državama. U većini drugih zemalja su plate porasle za tri odsto, ali u Njemačkoj je u periodu od 2000. do 2010. prosječna zarada po satu porasla samo 1,7 odsto. Eksperti Fondacije Hans Böckler tvrde kako je to izazvalo opasan debalans u Evropi. Ova fondacija je inače nazvana po jednom poznatom njemačkom sindikalcu koji je živio u 19. vijeku i ona redovno iznosi svoja opažanja o kretanjima na tržištu rada.

Razlog za mali rast satnica u Njemačkoj djelomično leži u prilično uzdržanim zahtjevima sindikata tokom pregovora s poslodavcima. Sindikati su htjeli da konstruktivnim stavom pomognu u smanjenju nezaposlenosti. Oni su se zadovoljavali time da plate rastu onoliko koliko raste i produktivnost u firmama, iznosi Gustav Horn, ekspert za konjukturu. On je i jedan od autora studije koja je uporedila troškove rada u Njemačkoj sa troškovima rada u drugim evropskim državama.

Damping u sektoru uslužnih djelatnosti

Gustav Horn: Stvara se opasan debalans

Gustav Horn: Stvara se opasan debalans

U poređenju sa industrijom, još manji porast plata zabilježen je u uslužnim djelatnostima. U tom sektoru privrede često ne postoji kolektivni ugovor poslodavaca i sindikata. U brojnim drugim privrednim granama plate se dogovaraju upravo kroz sklapanje takvih ugovora. U uslužnim djelatnostima je Njemačka "država niskih plata", tvrdi Horn. Niske cijene rada u uslužnim djelatnostima smanjuje i ukupnu cijenu rada u brojnim granama industrije.

S jedne stane to je dobro za industriju, ali s druge strane to smanjuje kupovnu moć radnika. Posljedica je da Njemačka sve više izvozi, a sve manje uvozi. Debalans unutrašnje i vanjske trgovine ranije se izjednačavao tim da je rasla vrijednost njemačke marke na kursnim listama, ali nakon uvođenja eura to nije bilo moguće.

Zahtjevi političarima

Frizerski salon u Kelnu: Ovo radno mjesto ne mogu ugroziti Kinezi

Frizerski salon u Kelnu: Ovo radno mjesto ne mogu ugroziti Kinezi

Gustav Horn odbacuje tvrdnje industrije da bi drugačiji razvoj cijena rada ugrozio radna mjesta u Njemačkoj, koja bi navodno bila prebačena u zemlje s jeftinom radnom snagom. Paradoks ovakve argumentacije leži u činjenici da su u Njemačkoj najviše porasle plate radnika u onim branšama u kojima se domaće firme nalaze u "ljutoj konkurentskoj borbi" s firmama iz inostranstva. Gustav Horn tvrdi i da radna mjesta ne bi bila prebačena u inostranstvo: "Ne vjerujem da bi neko sjeo u avion kako bi otišao kod frizera u Peking."

On smatra da izjednačavanje spomenutog debalansa više zavisi od politike, nego od sindikata. Ravno 40 odsto radnika u Njemačkoj nema priliku da se pozove na kolektivni ugovor. Plate za njihova radna mjesta ne zavise od dogovora sindikata i poslodavaca. Gustav Horn zato od političara traži da usvoje zakone koji će propisati minimalne satnice za radnike, što je do sada učinjeno za pojedine branše. To je jedni način da u džepovima radnika bude više novca.

Autori: Peter Stützle / Azer Slanjankić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose