1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Njemačka: Neodgovorno širenje straha od useljevanja

Rast je nešto čemu se u pravilu vesele mnogi. Posebno kad je riječ o privredi. No kad raste broj useljenika iz zemalja jugoistočne Europe, unatoč činjenici da je Njemačkoj potrebna radna snaga, oduševljenje splašnjava.

Takav se dojam barem može steći ako se ovih dana prate natpisi njemačke žute štampe s kojih se upozorava na prijeteći talas useljenika iz Bugarske i Rumunije koji bi, tako glase zlokobne prognoze, do ivice kolapsa mogla dovesti njemački socijalni sistem i tržište rada. Mnogi Nijemci zato s nelagodom gledaju u susret 2014. kada prestaju važiti ograničenja za građane Rumunije i Bugarske kad je u pitanju pristup njemačkom tržištu rada. 1. januara ističe prelazno sedmogodišnje razdoblje u kojem oni nisu imali neograničen pristup tržištu rada. Ova ograničenja je moguće produživati do ukupno sedam godina što je Njemačka u slučaju svih novih članica dosad iskoristila do maksimuma. Za najnoviju članicu EU Hrvatsku, Njemačka je najprije uvela ovo ograničenje na dvije godine.

Dorothee Frings Hochschule Niederrhein

Dorothee Frings

Eksperti smatraju da je stvaranje negativne atmosfere i širenje straha među građanima Njemačke potpuno neosnovano. Dorothee Frings, profesorica socijalnog prava, smatra kako se radi o čistom širenju dezinformacija. "Sada je najvažnije da političari i mediji prestanu širiti parole o 'useljavanju siromašnih' i 'dolasku Cigana'. Radi se o normalnim migracijama u sklopu projekta otvorenog tržišta rada Evropske unije", smatra Fringsova.

Prof. Dr. Andreas Pott

Prof. Dr. Andreas Pott

I njen kolega sa Univerziteta u Osnabrücku Andreas Pott kaže da se radi o neodgovornom širenju straha. "Radi se o čistom stvaranju panike. Iskustva iz prijašnjih proširenja, sa Španijom, Portugalom, Grčkom pa i Poljskom, su pokazala da je na početku doduše primjetan porast migracija, ali da se nakon nekoliko godina brojke smanjuju i odnos između doseljenih i iseljenih stabilizira", kaže Pott. Kako smatra ovaj stručnjak za migracije, problem je u tome što njemačko društvo nikad do kraja i otvoreno nije sebe gledalo kao useljeničko društvo. Tako se, dodaje Pott, i svaki novi talas useljavanja doživljava kao prijetnja a ne kao nešto što obogaćuje društvo.

Građanima se mora pojasniti šta je migracija

Pritom građanima treba objasniti da migracija nije samo jednosmjeran proces nego se odvija u svim smjerovima i s promjenljivim intenzitetom. Osim toga Njemačka će u budućnosti ovisiti o useljenicima. "Demografske promjene, dakle starenje društva, smanjenje broja stanovnika, sve su to pojave na koje bi useljavanje moglo pozitivno utjecati", kaže Pott. Važno je, kako nastavlja ovaj stručnjak, da useljavanje bude uravnoteženo, to jest da se ne radi samo o useljavanju nekvalifikovane već i visokokvalifikovane radne snage. Isto tako je i jedan od glavnih instrumenata širenja panike, tvrdnja da će Rumunji i Bugari doći u Njemačku kako bi iskoristili socijalnu pomoć, , neosnovan. Statistike pokazuju da svega devet posto svih građana koji su u Njemačku doselili iz ovih zemalja posljednjih godina primaju neki oblik socijalne pomoći.

03.12.2013 DW Made in Germany MIG Migration

U Njemačkoj bi trebalo prekinuti paradigmu straha od migracija

Oni koji šire paniku posebno na meti imaju pripadnike romske manjine koji se iz Rumunije i Bugarske doseljavaju u Njemačku. Njemački predsjednik Joachim Gauck se već jednom osvrnuo na širenje netrpeljivosti i predrasuda prema Romima. "Paušalno proglasiti jednu čitavu skupinu građana nesposobnima za integraciju predstavlja ništa drugo nego nastavak jedne neugodne stoljetne tradicije diskreditovanja, izopštavanja i progona. To ne smije biti duh u kojem se o ovoj temi raspravlja", upozorio je predsjednik Gauck. U Njemačkoj bi, u tome se slažu stručnjaci, trebalo doći do promjene paradigme. "Ljudi moraju shvatiti da živimo u društvu koje je u znaku migracija i da migracije trebamo prihvatiti kao temu koja je relevantna za sve. To je zadaća koja nam predstoji u godinama koje dolaze", zaključuje Pott.

Autori: Martin Koch / Jasmina Rose
Odg. urednik: Azer Slanjankić