1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Njemačka nema alternative za plin iz Rusije

Energetska opskrba Njemačke zavisi čak 70 odsto od uvoza. Četvrtinu potreba pokriva Rusija. Uprkos zaoštravanju krize u Ukrajini, Njemačka kratkoročno nema ozbiljnu alternativu za podmirivanje svojih energetskih potreba.

U Njemačkoj se zbog krize u Ukrajini vodi energetska debata. Jer, ova zemlja velikim dijelom ovisi od uvoza nafte i gasa iz Rusije. Njemačka kancelarka Angela Merkel nije bez razloga nedavno izjavila da "njemačku energetsku politiku treba posmatrati na novi način". Prema proračunima radne grupe Energetski bilans, kvota uvoza goriva se proteklih godina povećala za 71 odsto.

Bez Rusije se ne može

Rusija je daleko najvažniji energetski snabdjevač. 38 odsto svjetskog uvoza gasa, 35 ukupnog uvoza nafte i 25 odsto uvoza uglja, dolazi iz Rusije. Time ova zemlja pokriva četvrtinu energetskih potreba Njemačke. Odgovarajuće alternative, kako bi se pokrili mogući deficiti u snabdjevanju, nisu na vidiku.

Njemačka, prema navodima Saveznog ureda za energetsku ekonomiju, može sopstvenim resursima pokriti 15 odsto potreba. Još uvijek najveći dio potiče iz Norveške i Nizozemske. Kratkoročno bi ove zemlje mogle povećati svoj izvoz, ali dugoročno i u tim zemljama će prema mišljenju eksperata, isteći zalihe.

O frackingu se još ne razmišlja ozbiljno

USA Fracking Öl-/Gasbohrung

Njemačka trenutno nema alternative kako bi pokrila moguće nedostatke u snabdjevanju energijom

Kao alternativa teoretski može poslužiti uvoz ohlađenog, tečnog plina iz zemalja poput Alžira, Katara ili SAD. U američkim lukama nema međutim uređaja za pretovar tečnog gasa. A, za iskrcavanje u Njemačkoj također nedostaju odgovarajuće stanice. Uz to dolazi i činjenica da je takav gas na svjetskom tržištu vrlo teško dobiti. Ponuda je mala, jer Japan nakon nuklearne katastrofe u Fukušimi, uvozi velike količine tog gasa.

Nova alternativa bi, s obzirom na ovisnost o Rusiji, mogla biti crpljenje gasa poznato kao fracking. Riječ je o razbijanju krečnjaka upumpavanjem hemijskih supstanci i crpljenju vode, aditiva i blata pod visokim pritiskom. Time se oslobađa zaostala nafta ili gas u krečnjaku. Ova tehnologija, ističu aktivisti za zaštitu okoliša, sa sobom nosi veliki rizik. A, i kada bi se vršilo godišnje crpljenje od dvanaest milijardi kubnih metara, to bi bilo dovoljno za maksimalno 15 godina.

Utjecaj preko firmi

Njemačka energetska ovisnost o uvozu se ne može smanjiti, jer Njemačka će 2018. godine svakako prestati eksploatisati ugalj. Ova zemlja i sada uvozi ovu rudu a 25 odsto tog uvoza također dolazi iz Rusije. Njemačka raspolaže samo zalihama lignita koje bi, ukoliko se nastavi dosadašnji tempo eksploatacije, mogle biti dovoljne za narednih 200 godina.

Gazprom Sitz in Moskau

Sjedište Gazproma u Moskvi

Njemačka međutim od Rusije ne zavisi samo na energetskom polju, već su važne i veze između velikih preduzeća. Tako su se ruski Gazprom i njemački BASF podružnica Wintershall prije nekoliko mjeseci dogovorili na značajnu razmjenu dionica. Dogovor predviđa da Gazprom dobije njemačka skladišta plina i trgovinske kapacitete, a Gazprom zauzvrat Wintershallzu ustupa dionice na sibirskim gasnim poljima.

Pored toga, Gazprom i Wintershall dijele njemačku plinovodnu strukturu "Gascade" koja je duga 2.300 kilometara i proteže se kroz cijelu zemlju.

Autor: Klaus Deuse/Belma Šestić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose