1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Njemačka kao katalizator krize?

Njemačka vlada vodi glavnu riječ u stabilizaciji euro-zone. No, nepopustljiv stav Berlina prema Grčkoj i Portugalu malo je doprinio rješenju problema. Kriza se zaoštrila a spasavanje ovih zemalja postalo je skuplje.

default

Umjesto drastičnih mjera štednje, neki eksperti preporučuju pojačani ekonomski razvoj zemalja juga Evrope. Početkom oktobra 2008., kada se svijet, i sa njim i Njemačka, nalazio u jeku finansijske krize, njemačka kancelarka Angela Merkel i tadašnji ministar finansija Peer Steinbrück su izjavili: "Štedišama poručujemo da su njihovi ulozi sigurni. Njemačka vlada im to garantuje!"

Ovako nešto do tada nije postojalo. Njemačka vlada dala je garancije za privatne uloge i ušteđevinu svim svojim štedišama. Bio je to uspješan pokušaj smirivanja građana ali i izbjegavanja panike među klijentima njemačkih banaka. I godinu dana kasnije, kada se spašavala Grčka, trebalo je hitno stupiti u akciju. Thomas Friecke iz lista Financial Times Njemačke: "Da smo u decembru 2009. otvorili tzv. spasilački kišobran i dali garancije da nećemo pustiti Grčku da padne, mogla se izbjeći cijela spirala događaja kao i okolnost da Grci sada moraju da plaćaju tako visoke kamate.

Deutschland Bundestag Finanzkrise Griechenland Angela Merkel

Kancelarka Angela Merkel

Umjesto toga kancelarka je oklijevala mjesecima, dijelom iz izborno-taktičkih a dijelom iz moralnih razloga. "Njemačka vlada je svojim kursom, ne misleći ništa loše, krizu samo još pogoršala", ubijeđen je Thomas Friecke iz lista Financial Times Njemačke. No, postojao je još jedan razlog zbog čega se Grcima nije moglo odmah pomoći. To je izvještavanje njemačkih bulevarskih novina kao što je Bildzeitung, smatra publicista i ekpsert za ekonomska kretanja Norbert Haering: "Tabloid Bildzeitung bio je predvodnik i sasvim sigurno je imao veliki uticaj. A jako je teško reagovati protiv ovog lista, koji je Grke ali i Portugalce predstavio kao griješnike, iako oni to nisu."

Njemačke mjere kao rješenje za jug Evrope?

Njemačka je, smatra on, i sama pomalo doprinijela da ove zemlje dođu u takvo stanje. Sada Berlin određuje zemljama južne Evrope paket mjera, koji je na početku pomogao Njemačkoj da postane konkurentnija na tržištu. No, to bi ovim zemljama moglo odmoći, prognozira Haering: "Velika je razlika što je njemačka industrijska zemlja sa velikim primatom. Izvoz predstavlja 50% bruto društvenog proizvoda, što nije slučaj sa zemljama južne Evrope. To znači, ako one postanu konkurentnije da to neće imati većeg uticaja jer je njihov izvoz puno manji nego u Njemačkoj. Isto tako kad se plate smanjuju, smanjuje se i platežna moć i konzumacija."

Deutschland Finanzkrise Griechenland Börse in Frankfurt Auf

Berza u Frankfurtu u jeku krize sa Grčkom

Stoga štednja puno ne pomaže, već se ove zemlje moraju ohrabriti da unaprjeđuju svoj industrijski sektor, smatra ekspert i publicista Haering. A da bi privukli investicije, zemljama juga Evrope trebalo bi biti dozvoljeno da uvedu niske poreze na preduzeća i dobit. I zaštitni fond od 700 miliona eura, koji će biti dostupan od 2013., protivrječi logici finansijskih tržišta. On pretpostavlja dug proces odlučivanja, a finansijska tržišta raeguju puno brže. Tu je i njemački stav da je kriza pravedna kazna za one koji su griješili, kao i da pomoć niko ne bi trebao dobiti gratis. Ukoliko se ovaj stav i na njemu zasnovana rješenja ne promijene, EU prijeti opasnost da se raspadne ili pretvori u jednu vrstu "Transfer-Unije", smatra publicista i ekonomista Norbert Haering:

"Kada bolovi koji pritišću Grčku tako kulminiraju mogla bi se formirati politička partija koja traži istupanje iz Unije. Kad tad će pritisak ulice biti tako veliki, i zemlja će izaći iz EU. Ako se to želi izbjeći, Grčkoj se mora pomoći i obezbijediti transfere da bi ostala u EU."


Autori: Danhong Zhang/Jasmina Rose
Odg. urednica: Marina Martinović