1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Njemačka inicijativa “kupujmo balkansko”

Iako se Balkan trenutno spominje samo u okviru problema s talasom izbjeglica, vlada u Berlinu iza kulisa radi na privrednom oporavku regije. Direktni susreti privrednika Njemačke i Zapadnog Balkana već su urodili plodom.

“Otkrili smo potpuno nove mogućnosti za razvoj naših poslova.” Ovako glasi samo jedna od reakcija brojnih njemačkih privrednika koji su dio inicijative “Einkaufsinitiative Balkan” (Inicijativa za nabavku roba na Balkanu). Inicijativa je pokrenuta kao rezultat prošlogodišnje Konferencije o Zapadnom Balkanu u Berlinu, a njeni inicijatori su njemačko udruženje logističara i firmi za nabavku BME, njemačka privredna i trgovinska komora DIHK, te vlada u Berlinu.

Cilj inicijative je da se direktno spoje proizvođači iz regiona Zapadnog Balkana sa potencijalnim kupcima, odnosno firmama iz Njemačke. Proteklog juna je tako u Minhenu održana i posebna konferencija na kojoj je BME organizovao više od 400 direktnih razgovora “u četiri oka” između potencijalnih partnera. Na odvojenim sastancima se skoro 100 izabranih firmi sa područja Zapadnog Balkana predstavilo pred 22 potencijalna partnera iz Njemačke. U proteklih nekoliko mjeseci su te firme iz BiH, Srbije i Hrvatske dobile 170 konkretnih upita njemačkih kupaca.

BME je spojio potencijalne partnere i organizovao niz direktnih međusobnih razgovora o mogućoj poslovnoj saradnji

BME je spojio potencijalne partnere i organizovao niz direktnih međusobnih razgovora o mogućoj poslovnoj saradnji

“Nakon izvjesnog perioda i analize možemo reći da je inicijativa veliki uspjeh”, kaže Olaf Holzgrefe iz udruženje BME, koji naglašava da su već sklopljeni poslovi u iznosu od više stotina hiljada eura.

“Firme sa Balkana koje su se pojavile na konferenciji bile su odlično pripremljene, neki njihovi predstavnici su govorili njemački i naši privrednici su bili prijatno iznenađeni. Posebno dobar utisak su ostavili predstavnici iz jedne države na koju niko ozbiljno nije računao – riječ je o BiH. Ova država ima veći potencijal nego što je iko očekivao.”

Olaf Holzgrefe

Olaf Holzgrefe

Holzgrefe ističe da potencijal postoji u segmentima gdje je potrebno odraditi neku tehničku obradu materijala, prvenstveno u metaloprerađivačkoj industriji. Autoindustrija Njemačke je, naravno, veliki potencijalni kupac, ali u ovom trenutku postoje realniji ciljevi.

“Šansa je saradnja sa njemačkim firmama srednje veličine, u investicijama za razvoj novih segmenata proizvodnje, u ulaganju u kvalifikacije vlastite radne snage i u ovladavanju određenim proizvodnim procesima.”

“Prepreke su manje nego što mislimo”

Među onima koji su pronašli način za saradnju je i firma Masterwerk GmbH iz Minhena, čiji je vlasnik Muamer Babajić. Ova firma se bavi konstrukcijom i izradom dijelova za automobilsku i mašinsku industriju kao i robotikom. Babajić je nakon konferencije u Minhenu već sklopio poslove sa firmama iz Srbije, pregovori sa firmama iz BiH su još u toku. Babajić tvrdi da su mogućnosti privrednika iz regiona, odnosno iz BiH, mnogo veće nego što to oni misle. Granice ne postoje kada je u pitanju kupovina opreme, proizvodnja i transfer znanja.

Babajić: Šanse su tu, treba ih iskoristiti

Babajić: Šanse su tu, treba ih iskoristiti

“Ne smije da se investira isključivo u mašine. Jako je bitno da se transferira u know-how, u znanje. Treba biti realan, rat nas jer donekle unazadio. Znači, u ovom trenutku treba da radimo to što možemo, ali da već razmišljamo o koraku dalje. Ipak, ponekad imam dojam da bi ljudi preko noći da postignu neke ciljeve i da se mjere sa preduzećima iz razvijenijih država. Moramo realno procijeniti naše sadašnje mogućnosti.”

Masterwerk i Muamer Babajić već rade na transferu znanja u region. Sa jednom njemačkom agencijom, bliskom njemačkim udruženjima privrednika i njemačkom Ministarstvu za razvoj trenutno se pregovara o podršci na uspostavi centra za obuku za rad i programiranje industrijskih robota u BiH.

Navodi da je njegova želja da to bude u Tuzli, a ako se to ostvari, onda bi to postao važan centar za cijeli region, kaže Babajić: “Time bi mogli da privučemo ne samo znanje, nego i investitore. Podizanje produktivnosti uz pomoć znanja i automatizacije čini region atraktivnijim nego kada nudimo samo povoljniji nivo plata radne snage. Cilj nam je da obučimo kadrove koji mogu da automatizuju procese i upravljaju robotima.”

"Može, ba, proć'..."

Najbitnija stvar je da proizvođači iz BiH izgrade povjerenje kupaca u Njemačkoj. Mora da se ispoštuje traženi kvalitet, traženi procesi i traženi rokovi. Bez povjerenja nema posla, naglašava Babajić: “Moramo biti pouzdani. To što se dogovori mora da bude ispoštovano. U slučaju nekih problema, onda to treba i komunicirati, priznati, jer Nijemci i to poštuju. To je mnogo bolje nego ono naše “hajde, ba, može i ovo proć' ”. To naše “može, ba, proć' ” nas nekad jako puno košta.”

On dodaje da bi i država BiH mogla da učini mnogo više time što bi smanjila birokratiju i subvencionirala izvoz kako bi se podstakla privreda. Kao primjer poslovnosti navodi Srbiju, gdje je svuda naišao na otvorena vrata kada je sa tamošnjim firmama ostvarivao saradnju.

Balkan može uzeti dio kolača Kine

I Babajić i Holzgrefe tvrde da BiH, odnosno region Zapadnog Balkana ima šansu da preuzme dio ugovora koje Nijemci trenutno daju proizvođačima u Aziji. Geografski su blizu, kulture su također bliske, a ono što nedostaje je konstanta u kvalitetu i poslovnosti. Ne može se prodrijeti na zahtjevno njemačko tržište a da se nema barem internet stranica na njemačkom ili engleskom jeziku. Holzgrefe ističe da je privredna saradnja najbolja pomoć regionu,kojem su hitno potrebna nova radna mjesta.

Njemački privrednici koji su dio inicijative navode da su otkrili jasne potencijale Balkana

Njemački privrednici koji su dio inicijative navode da su "otkrili jasne potencijale Balkana"

“Posao od nekoliko stotina hiljada eura donosi radna mjesta, donosi novac u javne kase. Imajte na umu da njemačke firme u pravilu, kada s nekim uspostave saradnju, ne sklapaju samo jedan posao, nego se ta saradnja nastavlja. Ako je neka firma sa Balkana pouzdana i ima kvalitet, onda se može pouzdati i u partnera u Njemačkoj. Njemačke firme, osim toa, rado prenose i znanja i tehnologije koje imaju kako bi sebi obezbijedile partnere za budućnost.“

A u organizaciji BME imaju namjeru da nastave sa povezivanjem privrednika iz Njemačke i onih sa Zapadnog Balkana. Novi direktni susreti i nastavak spomenute inicijative su već planirani za novembar u Berlinu, te za 2016. godinu.

Preporuka redakcije