1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Njemačka i Francuska žele ponovno granične kontrole

Njemačka i Francuska zbog javne sigurnosti i reda namjeravaju ponovno uvesti kontrole na svojim granicama. Tisak na njemačkom jeziku se bavi i masovnim štrajkom u Sloveniji, uzrokovanim mjerama štednje Janšine vlade.

"Njemačka i Francuska žele ponovno kontrolirati svoje državne granice ukoliko vanjske granice Europske unije na jugu i istoku ne budu dovoljno osigurane.

Hans-Peter Friedrich (CSU)

Hans-Peter Friedrich

Granične kontrole bi trebale biti moguće kao 'ultima ratio i na ograničeno vrijeme', zahtijevaju njemački ministar unutarnjih poslova Hans-Peter Friedrich (CSU) i njegov francuski kolega Claud Guéant u jednom pismu", piše Süddeutsche Zeitung (SZ). U tome pismu od 17. travnja, u koje je SZ imao uvid, dvojica ministara zahtijevaju da se vladama u zemljama potpisnicama Schengenskog sporazuma omogući ponovno uvođenje graničnih kontrola, koje bi bile ograničene na maksimalno 30 dana. List navodi da bi vlade država same trebale odlučiti o tome postoje li pretpostavke za uvođenje kontrola. O tome prijedlogu bi ministri unutarnjih poslova EU zemalja trebali raspravljati na svom narednom sastanku, ali odluka o tome bi mogla biti donijeta najranije u lipnju, kazao je SZ-u jedan predstavnik danskog predsjedanja EU-om.

Claude Gueant

Claude Gueant

"Jedan visoki EU diplomat je francusko-njemačku inicijativu ocijenio 'iznenadnom'. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy je doduše više puta prijetio izlaskom iz Schengena. Ali od njemačke vlade takve rezerve prema Schengenu dosad nisu bile poznate. U berlinskim vladinim krugovima je istaknuto da se to pismo ne treba shvatiti kao sredstvo za izbornu kampanju. Dodaje se da se prije svega želi naglasiti da odluke o graničnim kontrolama donose nacionalne vlade, a ne Bruxelles", piše SZ.

"Kompenzacijski mehanizam" ne odgovara Parizu i Berlinu

Ovaj list dalje navodi da se potreba reforme Schengenskog sporazuma javila zbog toga što je proteklih godina postajalo sve teže štititi južne i istočne granice Europske unije. "Prije svega je Grčka preopterećena priljevom ilegalnih useljenika i ne zna kako da to regulira. U travnju 2011. je usto Pariz privremeno zatvorio svoju granicu s Italijom, kako bi se spriječilo izbjeglice iz Sjeverne Afrike da preko Italije dođu u Francusku. I Danska je u ljeto 2011. kontrolirala svoje granice sa Švedskom i Njemačkom, zbog čega je oštro prosvjedovala njemačka vlada.

Znak na kojem stoji Danska - granica

Njemačka je oštro reagirala na danske granične kontrole, a sada i sama predlaže uvođenje takvih kontrola unutar Schengenskog prostora

Kako bi se ovakve akcije koje praktično krše Schengenski sporazum legalizirale, Europska komisija je u jesen 2011. predložila 'kompenzacijski mehanizam', prema kojem se trebalo omogućiti da se u iznimnim slučajevima kontroliraju državne granice na pet dana - uz uvjet da Bruxelles to i dozvoli. No, Berlin i Pariz upravo to odbacuju. Argumentriraju da je zaštita od opasnosti po javnu sigurnost i red 'stvar nacionalnog suvereniteta", odnosno u nadležnosti svake pojedinačne zemlje, članice'", piše SZ.

Janša: slovenski sindikati žive na Mjesecu

O masovnom štrajku uposlenih u javnom sektoru u Sloveniji, održanom u srijedu, kao i razlozima njegovoga održavanja i posljedicama, pišu Süddeutsche Zeitung i švicarski Neue Zürcher Zeitung (NZZ).

Uposlenici javnog sektora su u Ljubljani štrajkali i demonstrirali

Uposlenici javnog sektora su u Ljubljani štrajkali i demonstrirali

NZZ piše da je štrajk prvi test izdržljivosti za premijera slovenske vlade Janez Janša, koji je na toj funkciji ponovno od kraja siječnja. NZZ, kao i SZ pojašnjavaju da je razlog masovnog štrajka radikalni paket mjera štednje Janšine vlade. "Planirana kraćenja plaća za uposlenike u javnom sektoru, nastavnike i policajce, kraćenje regresa za godišnji odmor, povećanje broja učenika u razredima, su među ostalim bili razlozi generalnog štrajka od srijede", pojašnjava SZ, dodajući da su sindikati prijetili da će vladine odluke o štednji onemogućiti referendumom.

Janez Janša

Janez Janša neće pokleknuti pred sindikatima

NZZ piše da se Janša, međutim, ne da omesti zbog ovakvih prijetnji i demonstracija. "Istaknuo je da njegova vlada neće nastaviti tradiciju padanja na koljena pred sindikatima i dodao da javni sektor mora konačno uvidjeti da se ne može više živjeti na uštrb budućih generacija", prenosi NZZ i dodaje: "Obzirom na štednje u obrazovnom sektoru i kraćenja naknade za nezaposlene i dječjeg doplatka, paket mjera štednje, o kojemu parlament treba glasovati početkom svibnja, se ocjenjuje i kao napad na socijalnu državu. A to što ta socijalna država nije više u stanju da se financira, je očito. Od početka financijske krize deficit u proračunu se ne spušta ispod 5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok se zaduženost države udvostručila. Planiranim programom štednje bi se deficit trebao suzbiti s 6,4 posto iz 2011. na 3,5 posto BDP-a u tekućoj godini. Unatoč ovim brojkama, sindikati očito još nisu shvatili ozbiljnost situacije. Janši se stoga ne može uzeti za zlo što sindikatima odnedavno predbacuje da žive na Mjesecu", piše NZZ.

Autorica: Marina Martinović

Odgovorna urednica: Jasmina Rose