1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Posao u Njemačkoj

Njemačka želi njegovatelje iz Bosne i Hercegovine

Od 3. travnja 2013. Bosancima i Hercegovcima, kvalificiranim na području njege, omogućava se rad u Njemačkoj. Predstavnici BiH i Njemačke su u Bonnu potpisali sporazum koji regulira dolazak medicinskog osoblja iz BiH.

Njemačka želi privući stručnu radnu snagu iz Bosne i Hercegovine, ali sada ne samo visokokvalificiranu, već i nižekvalificiranu radnu snagu. U Bonnu je naime potpisan sporazum između njemačke Agencije za posredovanje stručne radne snage i bosanskohercegovačke Agencije za rad i zapošljavanje, kojim se regulira dolazak medicinskih sestara i njegovatelja. Jer, Njemačkoj je prijeko potrebna ta radna snaga, a Bosna i Hercegovina ima napretek nezaposlenog medicinskog osoblja.

Adnan Delić i Monika Varnhagen (ZAV) tijekom potpisivanja sporazuma o posredovanju stručne radne snage iz BiH

Adnan Delić i Monika Varnhagen (ZAV) tijekom potpisivanja sporazuma o posredovanju stručne radne snage iz BiH



Bh. radnicima osigurati pravo na rad - pa makar i u drugoj zemlji

Oko 10.000 radnika iz područja medicinske njege je potrebno Njemačkoj.

Kako bi pokrila svoje potrebe za njegovateljima, Njemačka je, među ostalim, sklopila dogovor i s Bosnom i Hercegovinom. Prethodno je to uradila s Filipinima, s Kinom, ali i sa Srbijom u siječnju, a takav sporazum već duže postoji i s Hrvatskom. Iz Bosne i Hercegovine bi, prema tome dogovoru oko 500 radnika do konca 2014. moglo naći posao u Njemačkoj, pri čemu nije isključeno da se ta brojka poveća ukoliko bude postojala potreba kod njemačkih poslodavaca. Zašto upravo s Bosnom i Hercegovinom, pojašnjava direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH, Adnan Delić:

Filipinska medicinska sestra

Njemačka svoje potrebe za njegovateljima pokriva iz inozemstva

"U ovom trenutku BiH ne može pružiti nezaposlenim ljudima adekvatno radno mjesto, a ni dovoljan broj radnih mjesta. I naša obveza kao državne institucije je da omogućimo građanima da ostvare svoje pravo na rad, koje je jedno od osnovnih ljudskih prava, makar to pravo na rad ostvarili u nekim drugim zemljama."

U tu drugu zemlju spada od danas i Njemačka, u koju, kako naglašava Delić, Bosanci i Hercegovci rado žele doći raditi. Put do Njemačke za kvalificirane radnike je međutim povezan s određenim uvjetima. Onaj najbitniji je jezik. Njemačka Agencija za posredovanje stručne radne snage je sklopila ugovor o suradnji s Goethe institutom, tako da oni njegovatelji, koji žele doći u Njemačku, prvo moraju dokazati najmanje razinu B2 poznavanja njemačkoj jezika. A prijaviti se može isključivo preko Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Nova generacija "medicinskih gastarbajtera"?

No, i nakon što radnici dođu u Njemačku, njihove diplome i uvjerenja o kvalifikaciji nisu odmah priznate, pojašnjava Monika Varnhagen iz Savezne Agencije za posredovanje stručne radne snage (ZAV): "Potrebno je proći proces priznavanja, tijekom kojeg se uspoređuje što ta stručna radna snaga donosi sa sobom iz Bosne i Hercegovine i koji su zahtjevi u Njemačkoj. Ukoliko situacija bude takva da postoji potreba za dodatnim stručnim obrazovanjem, onda će se definirati koji su deficiti." Drugim riječima, svaka prijava će se posebno provjeravati. Proces priznavanja bi trebao trajati dva do tri mjeseca, tijekom kojih radnici iz BiH rade u klinikama, a kasnije mogu raditi i u staračkim domovima, dodaje Varnhagen.

Adnan Delić

Adnan Delić smatra da je to dobro za BiH, ali je svjestan i gubitka kvalificirane radne snage



Međutim, je li to uopće dobro za Bosnu i Hercegovinu - ako njezina stručna radna snaga napušta zemlju i djeluje u stvaranju nove generacije "medicinskih gastarbajtera"? Direktor Agencije za rad i zapošljavanje, Adnan Delić, smatra da ne dolazi do "odljeva mozgova".

"Ono što je posebno bitno je da je Bosna i Hercegovina, pored izuzetno loše političke situacije, ekonomske situacije, vrlo slabo razvijene privrede, faktički na jednoj ivici propasti, i da Bosnu i Hercegovinu u ovom trenutku dijaspora spašava svojim ulaganjem, odnosno slanjem novca u BiH. A ovakvi načini će doprinijeti da ljudi, koji dođu u Njemačku da rade, šalju novac svojoj rodbini, prijateljima i ostalima, i na taj način će pomagati Bosni i Hercegovini", kaže Delić, ali i priznaje da će BiH "dugoročno vjerojatno izgubiti kvalitetnu radnu snagu." Delić je međutim uvjeren da će se oni koji na ovaj način dođu raditi u Njemačku, poslije i vratiti u svoju domovinu.


Autorica: Marina Martinović

Odgovorni urednik: Senad Tanović