1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

"Njemačka želi da pomogne Makedoniji"

U Makedoniji je vanredna situacija. Odgovor na skoro sva pitanja u vezi za krizom nudi sporazum iz Pržina, smatra Johanes Haindl (Hajndl), specijalni opunomoćenik njemačke vlade za Makedoniju.

U Makedoniji već nedjeljama vlada vanredna situacija. Protesti ne jenjavaju, iako su odgođeni prijevremeni izbori najavljeni za 5. jun. Povod za proteste je bila jedna amnestija. Ali, nezadovoljstvo naroda pokazuje dublji nedostatak povjerenja. Šta su uzroci krize?

Uzroci su svakako mnogostruki. Skupilo se mnogo toga. Ali, sada je odlučujuće pitanje, kako naći izlaz iz krize. Upravo zato EU i Njemačka prate razvoj situacije sa velikom zabrinutošću. Želimo da pomognemo zemlji da izađe iz krize, ali put izlaska ona mora da pređe sama, a to znači da svi politički akteri moraju da sarađuju i postave interese svoje zemlje u prvi plan.

Koja su polja sukoba? (Amnestija, izbori, registar birača, mediji...)?

Radi se o sprovođenju u djelo centralnih elemenata sporazuma iz Pržina. Tu postoji raskol između političkih aktera i pored toga što su potpisali tekst sporazuma. A ono što sporazum kaže, jednoznačno je. Oni protiv kojih postoje optužbe u vezi sa skandalom oko prisluškivanja, trebalo bi da budu krivično gonjeni. Zbog toga su se stranke dogovorile o osnivanju specijalnog državnog tužilaštva. Ono bi trebalo da radi neometano i iz punu podršku makedonskih institucija. Amnestija za političare, koju je u maju proglasio predsjednik Ivanov, podriva te napore i nije u skladu sa sporazumom iz Pržina. Zato hitno mora da se nađe rješenje, koje će omogućiti krivično gonjenje. Dalje, moraju biti održani fer i slobodni izbori po međunarodnim standardima, a za to treba obezbijediti potrebne uslove, na primjer, da se birački spiskovi ažuriraju, te da se obezbijedi nezavisnost i nepristranost medija, te da se svim političkim snagama obezbijede jednake mogućnosti pristupa medijima.

Mora li vlada da se povuče, ili bi tehnička vlada bila neko međurješenje?

Diplomat Johannes Haindl

Johannes Haindl, specijalni opunomoćenik njemačke vlade za Makedoniju

Sporazum iz Pržina i na to ima odgovor. Duh tog sporazuma mora biti prisutan i u današnjoj situaciji, a to znači: sastav vlade mora biti takav da obezbijedi uslove za održavanje fer i slobodnih izbora kao i da odlučno sprovede u djelo dogovorene reforme.

U Makedoniji postoji i latentan potencijal etničkih sukoba - mnogi u tome vide najveću opasnost za državu, pa i mogućnost da se ona raspadne. Kako Vi, kao dugogodišnji poznavalac te države i regiona, procjenjujete aktuelnu situaciju između pripadnika tamošnjih naroda?

Ne bi trebalo umnožavati, već što više izbjegavati sve što bi moglo da podstakne međuetničke konflikte. U vezi s tim mi izgleda posebno važno da zemlja što prije nađe evroatlantski put.

Pregovarate sa vladom i opozicijom - zašto nije uključeno i civilno društvo?

Naravno da smo u kontaktu sa civilnim društvom. Ali oni, koji su potpisali sporazum iz Pržina, snose i odgovornost za njegovo sprovođenje. Oni imaju obavezu da pokrenu centralni zahtjev civilnog društva, a to je da na osnovu pomenutog sporazuma budu održani fer i slobodni izbori, na kojima bi građani mogli da izraze svoju volju.

Kako bi izgledalo rješenje?

Rješenje nudi sporazum iz Pržina koji postavlja jasne parametre na koje su se stranke prošlog ljeta obavezale.

Njemačka je izrazila zabrinutost zbog situacije u Makedoniji. U Makedoniji postoji nezadovoljstvo suviše neodređenom pozicijom EU u krizi. Njemačka je međutim iznijela jasnu poziciju. Zašto?

Njemačka osjeća posebnu povezanost sa Makedonijom. Od početka smo se snažno zalagali za stabilnost te zemlje i njenu evroatlantsku budućnost. Upravo zato pratimo situaciju sa velikom zabrinutošću: tamo je evroatlantska perspektiva stavljena na kocku. Mi želimo da pomognemo. To je razlog zbog koga me je savezni ministar Štajnmajer imenovao za specijalnog opunomoćenika.

Već nedjeljama se indirektno prijeti sankcijama. Zašto nakon riječi nisu usledila i djela, iako se makedonska vlada, kako izgleda, ne pokreće?

Tu bih Vam se suprotstavio. Mnoga djela su uslijedila. Evropska unija, SAD ali i zemlje-članice EU poput Njemačke, svim snagama se trude da pomognu Makedoniji da izađe iz krize. Ja sam optimista u pogledu mogućnosti da naši makedonski partneri nađu način da se zemlja vrati na evroatlantski put. Ukoliko pojedini političari budu blokirali taj put, to će naravno imati ozbiljne negativne posljedice.

Kako izgleda vremenski koridor? Državni ministar Rot kaže da će strpljenje ubrzo biti na izmaku...

Sljedeći izvještaj u kome će EU-komisija da ocijeni sposobnost zemlje da počne pregovore sa EU, očekuje se na jesen. Utoliko je vremena zaista malo. Ali, ima ga dovoljno da se postigne potreban napredak - pod uslovom da sada ne bude otezanja sa neophodnim reformama. A mi smo, kako rekoh, spremni da pomognemo.