1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Njemačka štampa o sporu izmedju Napolitana i Mesića

Spor izmedju italijanskog i hrvatskog predsjednika Djordja Napolitana i Stipe Mesića izazvao je veliku pažnju i u Njemačkoj. Povod je subotnja izjava predsjednika Italije Giorga Napolitana, koji je rekao kako su partizani u Istri u jame bacili 15 000 Italijana, te da je riječ o "krvničkom ludilu s užasnim obrisima etničkog čišćenja". Hrvatski predsjednik Mesić odgovorio je da su u toj izjavi primjetni elementi "otvorenog rasizma, povijesnog revizionizma i političkog revanšizma.“

Mnogi Italijani, koji su pobjegli iz istarskog gradića Rovinja, traže povrat svoje imovine

Mnogi Italijani, koji su pobjegli iz istarskog gradića Rovinja, traže povrat svoje imovine

U članku pod nazivom «Mesić rekao da je Napolitano rasista» «Frankfurter Allgemeine Zeitung» osvrće se na spor izmedju hrvatskog i talijanskog predsjednika:

«Oštre kontroverze izmedju Mesića i Napolitana opteretile su odnose na relaciji Zagreb-Rim. Mesić optužuje Napolitana za otvoreni rasizam, istorijski revizionizam i politički revanšisam, što je u Briselu izazvalo sumnje u zrelost Hrvatske za ulazak u Evropsku uniju. Hrvatski predsjednik reagirao je na govor Napolitana povodom 60-godišnjice odvajanja talijsnakih teritorija u Istri i Dalmaciji i njihovom pripajanju tadašnjoj Jugoslaviji. Napolitano, koji se kao član italijanske komunističke partije, borio protiv fašista, po riječima Mesića time brani nacionalističke ekscese Italijana, koji su doveli do etničkog čišćenja. Time Napolitano, zaključuje Mesić, pokušava poražene u ratu proglasiti pobjednicima. Italijanski premijer Prodi požalio se hrvatskom premijeru zbog ovakvih izjava, navodeći da se on posebno trudio da se Hrvatska prizna kao kandidat za pregovore o ulasku u Uniju. Za Mesića nije neuobičajeno da se vraća komunističkoj retorici. On je i na samitu «Nestvrstanih» u Havani održao hvalospjeve o Titu.»

zaključuje Frankfurter Allgemeine Zeitung. «Sueddeutsche Zeitung» iz Minhena detaljnije ulazi u istoriju:

«Foibe su bile krečnjačke jame u Istri i Dalmaciji u koje su partizani pri kraju 2. svjetskog rata bacali ubijene ili još žive Italijane, medju kojima je bilo puno antifašista, pa čak i žena i djece. Krikovi iz grobnice ponovo se prolamaju i ponovo se pokazuje koliko je krhko pomirenje, na kojem Evropa gradi svoju budućnost. Odgovor na spor izmedju Mesića i Napolitana daje historija. U Istri i Dalmaciji, koja je nekada bila pod Venecijom, od davnina su zajedno živjeli Italijani i Slaveni. Sve do prvog svjetskog rata i poraza Habsburgovaca, kada je sklopljen ugovor u San Žermenu. Njime su Istra i dijelovi dalmacije pripali Italiji. Fašisti pod vodjstvom Benita Musolinija pokušali su italijanizirati ova područja. Oni su gušili slavenske elite i progonili ih sa područja, na kojima su vjekovno živjeli. U 2. svjetskom ratu Musolinijeva vojska brutalno se obračunavala sa Hrvatima i Slovencima. Do preokreta je došlo 1943-e. Partizani Josipa Broza Tita dospjeli na ovo područja i krenuli u osvetu. Pri tome su stradali i mnogi antifašisti. 350.000 Talijana napustilo je ova područja. 1947-e Pariškim mirovnim ugovorom ova područja pripala su Jugoslaviji. O svemu se ćutalo da se ne bi opteretili odnosi sa Jugoslavijom. Sada je italijanski predsjednik odlučio da prekine ćutnju. Pomirenja, zaključio je Napolitano, nema, prije nego se izgovori istina.»

prenosi «Sueddeutsche Zeitung» iz Minhena. «Neue Zuericher Zeitung» u članku pod nazivom «Je li Kosovo važnije od Mladića?» piše:

«Razvodnjavanje uvjeta za pregovore o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom beogradsko vodjstvo može interpretirati samo na jedan način i to da Mladić nije više prioritet. O Karadžiću više niko i ne govori. Niko ga više i ne traži. Interes za 6 Srba, optuženih za ratne zločine, koji su u bijegu kao da u Briselu rapidno opada. Srbija je primljena u NATO-ov program Partnerstvo za mir iako nije ostvarila potpunu saradnju sa Haškim Tribunalom, na kojoj je prethodno NATO toliko insistirao. Sada je poruka, koja se šalje iz Brisela, sljedeća: Kosovo je važnije od Mladića. Time se statusu ove provincije daje veća važnost od istine i sudskog razjašnjavanja ratnih zločina. Integracija Srbije jeste važna za stabilnost cijelog regiona. Ali poruka da je Kosovo važnije od Mladića je pogrešan signal u pogrešno vrijeme. Srbijanska vlada sada će još manje saradjivati sa Haškim tribunalom nego ranije. I dalje će zavaravati Brisel. No, za razliku od prošlih vremena, ona sada može računati da će se Evropska unija s tim zadovoljiti.»

zaključuje "Neue Zuericher Zeitung."