1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Njemačka štampa o Schwarz Schillingu i Koštunici

Visoki predstavnik Christian Schwarz Schilling napušta BiH 30. juna

Visoki predstavnik Christian Schwarz Schilling napušta BiH 30. juna

U članku pod nazivom «Schwarz Schilling napušta Sarajevo» Frankfurter Allgemeine Zeitung piše:

«Christian Schhwarz Schilling saopštio je jučer u Sarajevu da ne teži produženju mandata visokog predstavnika u BiH-i. Pretpostavljalo se da će njegov mandat automatski biti produžen i nakon 30. juna. Schwarz Schilling je njemačku kancelarku Angelu Merkel pismeno obavijestio o ovom koraku. Ovaj CDU-političar je potvrdio da je o produženju mandata OHR-a i takozvanih bonskih ovlasti, kojima se neposlušni političari mogu smijeniti a zakoni donijeti ukazom, vodio razgovore i imao konsultacije u prijestonicama zemalja članica Evropske Unije. Rezultat tih razgovora bio je da, nakon zrelog razmišljanja s obzirom na situaciju u zemlji i regionu, mandat OHR mora biti produžen. OHR je institucija koja nadzire provedbu mira, nakon rata u BiH. Njen centralni mehanizam moći su takozvane «Bonske ovlasti» , dakle specijalne kompetencije, kojima visoki predstavnik ima pravo da poništi neprimjerene odluke domaćih političara i udalji ih ne samo sa položaja u vladi već i sa njihovih stranačkih funkcija. Schwarz Schilling je u vrijeme bivšeg predstavnika Paddy Ashdowna bio kritičar načina na koji je on to radio, jer su smjenjivani bili i oni, kojima krivica nije bila dokazana a nisu imali nikakvu instancu da se odbrane. Bivši njemački ministar za poštu i telekomunikacije stupio je na ovu funkciju s ciljem da ukine sam svoju funkciju. Definitivna odluka o produžetku rada OHR-a biće objavljena u februaru nakon sjednice Vijeća za implementaciju mira u BiH-i.»

piše FAZ. Isti list se u članku pod nazivom «Reformista» osvrće na izbore u Srbiji:

«Tako jasan i nedvosmislen, kao što je interpretiran u Briselu i Washingtonu, nije bio rezultat izbora u Srbiji niti nalog, koji su birači dali srbijanskim političarima. Prema interpretaciji Steinmeiera, Solane i Rehna dvije trećine birača glasalo je za demokratski blok. No, to je tačno samo ako se Koštunica i njegov DSS blok «Nova Srbija» ubraja u demokratske snage. Obrazovani i ljubazni Koštunica sigurno nije ratni huškač tipa Šešelja, ali nije bogami ni proevropski političar. Još kao nasljednik Slobodana Miloševića na funkciji predsjednika ostatka Jugoslavije on je pokušavao minirati sve reformske poteze njegovog rivala, ubijenog premijera Zorana Đinđića. On je držao svoju zaštitničku ruku nad nekim glavnim protagonistima Miloševićevog režima, odbijao saradnju sa Haškim tribunalom i po pitanju Kosova, za razliku od Tadića, igra na nacionalističku kartu.»

piše FAZ. Bečki «Standard» u članku «Balkan je uperio pogled na Evropsku Uniju» osvrće se na očekivanja, koja zemlje ovog regiona imaju od Brisela:

«Nade, koje se na Balkanu polažu u EU su prevelike. Evropa navodno garantira bolju budućnost, kompenziraće zaostalost i zemljama Balkana donijeti demokratiju i blagostanje. Ali politički faktori u EU moraju shvatiti da se Balkan brže i intenzivnije mora približiti uniji nego bilo koji drugi region. Ali ne institucionalnim reformama ili retoričkim apelima. Evropska unija mora naučiti da se distancira od svog tehničko-birokratskog pristupa i da ofanzivno podrži reformske snage.»

piše austrijski «Standard»