1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Njemačka štampa o odnosu EU spram Balkana

Makedonija je dobila status države kandidata za ulazak u EU. Bio je to povod komentatorima njemačkih dnevnih listova da se osvrnu na politiku EU spram balkanskih država.

Zgrada parlamenta u Skoplju

Zgrada parlamenta u Skoplju

List Frankfurter Allgemeine Zeitung odluku EU da se Makedoniji prizna status države kandidata za ulazak u uniju, dovodi u vezu sa evropskom politikom u BiH i Srbiji.

EU je odlukom o Makedoniji ostala vjerna svojoj političkoj liniji. Ona se zasniva na principu da se onaj ko se drži dogovora na kraju i nagradi. Makedonija se nije smjela odbiti jer bi onda u BiH i na Kosovu miševi ubrzo počeli da vode kolo. U tim dijelovima Balkana je, naime, unija sveprisutna i ona pomaže uspostavu institucija koje bi trebalo da spriječe povratak starih odnosa i sukoba. Čak ukoliko šefovi vlada i država EU i ne misle ozbiljno kada govore o članstvu BiH i Kosova u uniji, opet bi morali da se brinu o tim regionima. Srbijanski predsjednik Boris Tadić za to vrijeme sa zabrinutošću posmatra kuda ide Srbija. Ipak, mora se priznati: on se makar zabrinuo.

Piše FAZ. Komentar o odnosu EU prema Balkanu, posebno prema BiH, danas je osvanuo i u listu Die Tageszeitung.

Hapšenjem generala Gotovine je velika riba upala u mrežu. Ipak, on je samo broj tri na listi haških bjegunaca. Gorak ukus uz desetu godišnjicu Dejtona tako pravi otvaranje pregovora EU sa Srbijom i Crnom Gorom dok su Mladić i Karadžić još uvijek na slobodi. Možda su, poput Gotovine, i Karadžić i Mladić na putu oko svijeta - u Rusiji, Kazahstanu, u pravoslavnim hramovima na gori Atos, ili u Crnoj Gori, ili u vojske u Srbiji?Bez obzira gdje se nalaze, oni moraju imati jaku podršku mreže saradnika. Ta mreža još uvijek funkcioniše u Srbiji i u Republici Srpskoj. I ona je još uvijek na vlasti. Za vrijeme rata su se njeni pripadnici osjećali kao heroji. Mladićeva komanda za ubistvo muškaraca Srebrenice je izvršena. Na kraju krajeva, njegovi ljudi su se borili za više ciljeve - za crkvu i naciju. Mnogi Mladićevi saradnici su i danas u policiji, vojsci ili u politici. Mreža njegovih jataka je donekle oslabljena, ali nečasna alijansa pravoslavne crkve, armije, mafije i politike još uvijek nije slomljena. Malo je onih koji se distanciraju od te politike. U BiH je nakon godina masovnog prisustva službenika medjunarodne zajednice makar postignuto to da se uhapse brojni optuženi za ratne zločine, pa čak su se i vlasti Republike Srpske natjerale da ove godine to i same učine. To je hvale vrijedno mada je to mršav rezultat. Nakon desetljeća rada Haškog tribunala se javljaju indicije koje prevazilaze nivo glasina da ni medjunarodna zajednica nije oduševljeni pobornik hapšenja svih traženih bjegunaca. Stoga, medjunarodna zejdnica ne smije upućivati pogrešne signale. Sa najviših političkih nivoa mora doći jasna poruka: onaj ko želi u EU, mora uhapsiti optužene za ratni zločin, razbiti mreže njihovih saradnika. Tek tada se može govoriti o postojanju pravnih država u svim krajevima bivše Jugoslavije.

Završava komentar u listu TAZ.

  • Datum 19.12.2005
  • Autor Azer Slanjankić
  • Štampaj Štampaj ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AVda
  • Datum 19.12.2005
  • Autor Azer Slanjankić
  • Štampaj Štampaj ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AVda