Njemačke jedinice za brze intervencije ponovo na Kosovu

„Berlin je pozitivno odgovorio na zahtjev NATO-a jer, kako je navadeno `želi nastaviti uspješnu operaciju i pomoći u daljoj stabilizaciji i poboljšanju sigurnosne situacije na sjeveru Kosova`. Bez obzira na prisustvo 5.800 međunarodnih vojnika i italijanskih trupa za brzo djelovanje, NATO procjenjuje da je situacija, prije svega u pograničnom području Srbije i Kosova i dalje napeta. General u njemačkoj vojsci Rainer Glatz je u izvještaju poslanicima njemačkog parlamenta pored ostalog naveo `da nakon izbora u Srbiji, na kojim su pobijedile nacionalističke snage, postoji znatan potencijal za ponovno pogoršanje situacije`“.

„Molba iz Brisela još jednom ilustruje da se sa brzim povlačenjem međunarodnih trupa sa Balkana u skoroj budućnosti skoro i ne može računati. Osnovni zadatak vojnika Kfora, koje tradicionalno vodi njemački general, od početka operacije 1999. godine je sprječavanje izbijanja novih konflikta između Kosova i Srbije. U posljednjih nekoliko mjeseci je pod znak pitanja dovedeno planirano smanjenje međunarodnih trupa jer se situacija na Kosovu više zaoštrila nego smirila. Njemački ministar odbrane Thomas de Maizier je u februaru stanje na Kosovu označio kao teško zbog čega se trenutno ne može razmišljati o smanjenju trupa“.

Švajcarska postaje nepopularna za tražioce azila

“Pod pritiskom `realtivno visokog` broja zahtjeva za azil, švajcarski Savezni Ured za migracije trenutno se detaljnije bavi zahtjevima osoba, koje vjerovatno moraju napustiti zemlju i koje se mogu ponovo u nju vratiti”, piše “Neue Zürcher Zeitung“ i navodi da se„uglavnom radi o Romima iz Srbije, Makedonije i Bosne i Hercegovine, koji od 2010, odnosno 2011, bez viza mogu ući u šengenski prostor".

"Direktor saveznog ureda za migracije Mario Gattiker i Roger Lang, rukovodilac Centra za prijem azilanata u Baselu su obavijestili odgovorne kako da se ophodne prema takvim zahtjevima, kojih je u julu bilo 459. Tražioci azila iz ove tri zemlje se prije svega smještaju u Centar za prijem azilanata koji raspolaže sa 400 mjesta. Tamo im se pismeno i u toku razgovora objasni da skoro nemaju nikakve šanse za dobijanje azila. 20 pozitivnih odluka od početka 2011. godine se odnosi na djecu izbjeglica koje su u Švajcarsku došle još za vrijeme rata. Pored drugih vidova savjetodavne pomoći, tražioci podršku dobijaju samo u vidu organizacije povratka u zemlju iz koje su doputovali. Njihovi zahtjevi za azil se prioritetno rješavaju i to u roku od 48 sati.Među mjerama sa ciljem da se smanji broj lažnih azilanata, između ostalih ukinuta je donacija za put u domovinu u iznosu od 100 franaka. Još u aprilu je ukinuta premija za podnosioce zahtjeva za azil koji pristanu da se dobrovoljno vrate kući“, piše pored ostalog “NeueZürcher Zeitung“.

Gorivo zlata vrijedno

„Vozači automobila u Njemačkoj su ponovo nezadovoljni rekordnom cijenom goriva. Međutim, političarima je izgleda svejedno“, smatra komentator lista „Bild“. „Vlada u Berlinu sjedi skrštenih ruku. Političari bi se mogli pobrinuti da riješe problem tako što će u najmanju ruku smanjiti porez. Trenutno država na svakom litru goriva zaradi ravno 90 centi. Smanjivanjem poreza bi pale cijene, a vozači bi mogli odahnuti. Vladajuća koalicija bi se trebala ugledati na Francusku, u kojoj vlada želi smanjiti porez na gorivo. Pariz je po svemu sudeći shvatio da je, kad su u pitanju cijene goriva, postignuta granica izdržljivosti“, smatra komentator lista „Bild“.

„Oni koji ispod hauba svojih ljubimaca imaju `monstrume` trebaju shvatiti da za to moraju dublje gurnuti ruku u džep. Gorivo, kratkoročno, ali i dugoročno, neće pojeftiniti, nego će poskupiti. Pri tome važi sljedeća formula: Ako gorivo poskupi za 10 posto, njegova potrošnja se smanjuje za tri posto. Trenutna jadikovanja o rekordnim cijenama goriva prije svih dolazi od tzv. sportskih vozača. Njihov sport, koji doduše odmah asocira na kretanje, sastoji se od toga da se zavale u sjedište svog automobila i vrhom prstiju pritiskaju papučicu gasa. Još nešto: na listi automobila koji idu u korist i zaštiti okoliša su i automobili na električni pogon. Njihov broj u Njemačkoj se od početka godine povećao na 4.541. Za normalne kupce oni još uvijek ne igraju nikakvu ulogu“, smatra komentator lista „Tageszeitung“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose