1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka savezna Agencija za rad

Zoran Arbutina28. januar 2006

Jedan od najvećih problema sa kojima se danas susreće ne samo Njemačka već i brojne druge zemlje u svijetu je nezaposlenost. U Njemackoj ona iznosi oko 11 %, a za BiH se procjene kreću između 20 i 40 %.

https://p.dw.com/p/AVlG
Jedan od lokalnih ureda Agencije za rad u Halleu
Jedan od lokalnih ureda Agencije za rad u HalleuFoto: dpa

Jedna od odlika kapitalisticke privrede je samostalnost njenih učesnika, pa i onda kada je riječ o robi zvanoj - posao. Imati posao danas ne predstavlja nešto što se samo po sebi podrazumijeva.

Šta je zapravo nezaposlenost? Gledano kroz privredni aspekt nezaposlenost predstavlja nedostatak poslovnih mogucnesti za sve one koji su sposobni da rade i one koji žele da rade. Medutim kvota kojom se broj nezaposlenih izražava u službenim statistikama stvara u politickim krugovima cesto probleme. U zavisnosti od toga da li se u njega ubrajaju svi koji su kod Agencije za zapošljavanje prijavljeni kao nezaposleni ili samo oni koji zaista žele da rade, može se na nezaposlenost u jednoj zemlji gledati na različite načine. Od toga, izmedju ostaloga ovisi i kakvi politicko-privredni instrumenti će biti upotrijebljeni kako bi se nezaposlenost smanjila.

Njemacka je socijalna država. U slučaju nezaposlenosti, sve osobe prijevljene agenciji za rad imaju pravo na novčanu naknadu za nezaposlene. Zbog toga je u ovoj zemlji teško povući liniju između nezaposlenih koji su samo formalno prijavljeni kako bi dobijali novčanu pomoć i onih koji stvarno tarže posao.

U Njemačkoj je od početka 2005.-te godine na snazi paket mjere u okviru reforme trzista rada, tzv. Hartz IV. Između ostalog naknada za nezaposlenost stoji sada na raspolaganju maksimalno dvije godine, a raniji ured za zapošljavanje također je reformiran i dobio je novo ime: Agencija za rad. Cilj je da se nezaposlenima omogući brzo pronalaženje novog posla uz što je manje moguće birokratskih zapreka.

Tražioci posla postali su korisnici usluga kojima na raspolaganju stoje mnogobrojni profesionalni savjetnici. Osim toga dopusteno je dleoovanje i privatnih agencija za trazenje posla, koje dobijaju drzavnu premiju po svakom uspjesnom ponovnom zapošljavanju.

Prvi rezultati su vidljivi: u zemlji se s jedne strane biljezi sve veći broj zaposlenih, a s druge stranne Savezna agencija za zapošljavanje bilježi krajem 2005. godine smanjenje dugova, što je vidan rezultat efikasne upotrebe instrumenata politike zapošljavanja. Osim toga uštedilo se i u podjeli novca za nezaposlene, kojih je u poslednje vrijeme nešto manje.