Njemačka postaje magnet za useljenike

List Die Welt o useljavanju stranaca u Njemačku piše:

"Prošle godine se u zemlju uselilo više od milion osoba što je rekord u posljednjih 17 godina. Od preko milion novih useljenika, 966.000 su stranci, a 115.000 Nijemci koji su se vratili u domovinu. Dvije trećine useljenika je iz zemalja članica Evropske unije. Većina je iz Poljske, Rumunije, Bugarske i Mađarske.

Sve starija Njemačka može dobro iskoristiti talente. Zato ministrica za rad, Ursula von der Leyen kada govori o broju useljenika, govori o 'sretnom slučaju' za Njemačku. U poređenju sa 1995. kada je zabilježen posljednji veliki talas useljavanja, Njemačka je sada druga zemlja. 1995. je ponovo ujedinjenja njemačka privreda bila potresena krizom i velikim brojem nezaposlenih stanovnika, tako da se useljavanje smatralo prijetnjom. Danas privreda cvjeta, nezaposlenost je na rekordno niskom nivou, a zemlji nedostaju stručnjaci. Široko prihvaćena je i spoznaja da se solidna njemačka socijalna država s obzirom na sve starije društvo, može održati samo ako se izostatak nataliteta kompenzira useljavanjem stranaca.

Najvažnije je međutim da se promijenio karakter useljavanja. Njemačka je dugo vremena dovodila prije svega slabo kvalificirane useljenike. Dakle one koji su svakako bili izloženi riziku da nekada ostanu bez posla i da budu na teretu države. To se sada potpuno promijenilio. Novi migranti su u prosjeku bolje obrazovani od Nijemaca. Oni su Nijemcima i kulturološki bliži. Većina novih usljenika je iz Evrope, Turci su na osmom mjestu. Njemačka se međutim ne smije opustiti i misliiti da je izmislila čarobnu formulu za rješavanje demografskog problema. Novi stanovnici vrlo brzo mogu otići ako im život bude otežan prekomplikovanom birokratijom, visokim porezima ili netrpeljivosti prema strancima", piše list Die Welt.

Ravnopravan dijalog

Komentatori njemačkih dnevnih listova pišu i o Islamskoj konferenciji koja je održana u Berlinu i čiji je cilj da pospješi dijalog između predstavnika muslimana i države.

"Od saveznika su postali protivnici. Još i prije početka konferencije su mnogi učesnici otkazali svoj dolazak, neki uopšte kao i prošle godine, nisu ni došli. Ministar unutrašnjih poslova Hans-Peter Friedrich je nakon konferencije radije sam izašao pred novinare. Konferencija o islamu koju je prije sedam godina inicirao Wolfgang Schäuble zajedno sa predstavnicima islamskih zajednica, u međvremenu zrači privlačnost koja se može porediti sa privlačnošću neke stomatološke ordinacije. Odgovornost za to bi međutim bilo pogrešno pripisivati ministru unutrašnjih poslova Friedrichu ili predstavnicima islamskih zajednica.

Radikalizacija na obje strane

Situacija je od sazivanja konferencije 2006. postala teža. Ekstremisti na obje strane su ubacili otrov koji treba dovesti do međusobnog udaljavanja. To je vidljivo na primjerima poput ubistva jedne Egipćanke koju je 2009. nožem u sudnici napao i smrtno povrijedio jedan mrzitelj muslimana. Tu su zatim višestruka ubistva koja su uglavnom nad ljudima porijeklom iz Turske izvršili pripadnici terorističke NSU grupe, te debata koju je pokrenuo političar Thilo Sarazin svojom kritikom islama. Sve to je ostavilo tragove.

S druge strane je njemačko društvo koje se osjeća ugroženim zbog ofanzive nasilja koju vrše islamisti: dvije bombe sakrivene u koferima i ubačene u dva regionalna voza kao osveta za objavljivanje karikatura poslanika Muhameda, islamisti koji su namjeravali postaviti bombe u diskotekama i na aerodromu ili kosovski Albanac koji je iz gnjeva zbog misije u Afganistanu usmrtio dva američka vojnika na aerodromu u Frankfurtu.

Religija može ujediniti i razdvojiti

Religija otkriva svoje mračne strane i to ne samo u ovakvim trenucima. Religija može ujediniti društvo ali može posijati i nepovjerenje i izazvati nasilje. Historija je puna takvih sukoba, što se moglo vidjeti na primjerima Indije, bivše Jugoslavije ili drugih žarišta.

Rezultati jedne nedavno objavljene studije su pokazali da 60 odsto građana Njemačke kulturnu raznolikost smatra obogaćenjem ali istovremeno dvije trećine misli da je ona uzrok sukoba. Zbog toga je Konferencija o islamu još više bitna. Ona je jedini središnji forum za vođenje dijaloga između muslimana i države", piše pored ostalog Süddeutsche Zeitung.

Autorka: Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić