Njemačka ponovo pokazuje veći interes za BiH
7. septembar 2010
Predsjednik Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija poručio je u ponedjeljak (06.09.2010.) u Berlinu da od njemačkih socijaldemokrata i njihovog predsjednika Sigmara Gabriela očekuje nove poticaje. Od svojih stranačkih kolega očekuje i da u parlamentu utiču na aktuelnu vlast Njemačke koja bi trebala da posveti veću pažnju jugoistočnoj Evropi, a posebno Bosni i Hercegovini.
Zlatko Lagumdžija bio je prije devet godina posljednji bosansko-hercegovački visoki dužnosnik kojeg je uz vojne počasti u službenu posjetu Njemačkoj primio tadašnji kancelar Gerhard Šreder (Schröder).
Njemačka ponovo pružila ruku BiH
Bilo je to vrijeme velike nade za Bosnu i Hercegovinu i ekonomski mnogo uspješnije i politički jače Njemačke, prisjeća se Lagumdžija. Njemačka je tada imala cilj da poveća svoje ekonomske aktivnosti u regionu jugoistočne Evrope, a da Bosna i Hercegovina bude čvor u toj mreži njemačke ekonomije i njenih političkih interesa, komentariše Lagumdžija.
Uslijedila je ekonomska kriza, a posljedice napada na njujorški trgovački centar vremenom su otvarale nove strahove i podjele na globalnom i regionalnom planu. Prva naredna bilateralna posjeta između političara dvije države uslijedila je tek krajem prošle godine, dolaskom predsjedavajućeg predsjedništva Željka Komšića u posjetu kancelarki Angeli Merkel.
”To je bio jedan gest prema predsjedniku Komšiću kao neka vrsta ponovnog davanja ruke Bosni i Hercegovini. On je primljen kao šef države, ali očigledno nije imao državni kapacitet u smislu izvršne vlasti da se pokrenu konkretnije aktivnosti. Nije to problem ni Nijemaca, ni Bosanaca i Hercegovaca, već ustroja Bosne i Hercegovine.”
BiH "najlošiji balkanski đak"
Bosna i Herecgovina posljednjih godina nije ispunjavala zadatke koji su joj postavljeni da bi jednog dana bila primljena u veliku evropsku porodicu. Zato je potpuno opravdano što se evropska desnica, kojoj pripada i njemačka kancelarka Angela Merkel, zalaže da nakon prijema Hrvatske u članstvo Evropske Unije uslijedi duža pauza, ocjenjuje Lagumdžija.
”Nalazimo se u 2010. godini i znamo koliko smo daleko od Evropske unije. Mi u ovih osam godina nismo uradili ni blizu domaće zadaće koliko je uradila Makedonija, Crna Gora, Albanija, pa čak i Srbija. O Hrvatskoj neću ni da govorim, jer Hrvatska ide spektakularnom brzinom. Oni uređuju pravni, ekonomski i obrazovni sistem na način na koji mi to ne radimo.”
Takmičiti se po dobrom, a ne po zlu!
Da je situacija u Bosni i Hercegovini pogoršana, vidljivo je, između ostalog, i po rezultatima istraživanja Njemačke privredne komore. Čak 74% privrednika koji posluju na prostoru Bosne i Hercegovine se izjasnilo da je poslovna klima i ekonomska situacija u posljednjem periodu postala još lošija.
Zlatko Lagumdžija smatra da energetski, infrastrukturni i telekomunikacijski sektori Bosni i Hercegovini mogu otvoriti kapitalne ekonomske puteve, ali da prethodno mora biti stvorena funkcionalna država.
”Ne možemo privrednika pozvati da dođe zato što je jeftinija struja i radna snaga. Danas u svijetu ima toliko ljudi koji će raditi i za manju nadnicu nego Bosanci i Hercegovci. Ne možemo se takmičiti jeftinom strujom i vodom, čistim zrakom i jeftinom radnom snagom. Niko se u Evropi danas ne takmiči s tim, i zato moramo uređivati državu.”
Autorka: Selma Filipović
Odg. ur.: A. Slanjankić