080711 Salafisten Islam

Najnovije izvješće Službe za zaštitu ustavnog poretka navodi da u Njemačkoj postoji 29 islamističkih organizacija, koje imaju najmanje 37.000 članova. Posebnu pozornost zaštitari ustavnog poretka pritom posvećuju djelovanju selefija - islamističke skupine koja raste više i brže nego ostale. Sama ta činjenica ih, naravno, ne čini automatski opasnima, ali predsjednik Službe za zaštitu ustavnog poretka Heinz Fromm upozorava: „Nije svaki selefija terorist, ali skoro svi teroristi, za koje znamo, su bili u kontaktu sa selefijama ili su sami pripadnici selefija."

"Selefizam nije modni hir"

Naziv selefija vuče podrijetlo od arapske riječi "salaf", što znači predak, a iza toga stoji striktno pridržavanje vjerskih i životnih običaja predaka. Njihovo vjerovanje bazira na jednom nauku iz 14. stoljeća, što je tri stotine godina poslije postalo temeljem vehabizma, koji i danas prevladava u Saudijskoj Arabiji. Unatoč takvoj nazadnoj orijentaciji, pristaše selefija u Njemačkoj koriste internet i druge moderne tehnologije kako bi širili svoju poruku, koja je ustvari veoma jednostavna, pojašnjava njemački ministar unutarnjih poslova Hans-Peter Friedrich. „Oni nude relativno pojednostavljenu sliku svijeta. Cilj su im mladi ljudi koji su u svojoj fazi pronalaženja sebe izloženi opasnosti da im se priključe", navodi Friedrich.

Generalni tajnik Središnjeg vijeća muslimana u Njemačkoj Aiman Mazyek smatra da selefizam nije neki vjerski modni hir, nego da je to radikalizacija kakva se povremeno pojavljuje i u drugim religijama. Mazyek kaže da su muslimanske zajednice u Njemačkoj također tematizirale ovu pojavu te da nastoje spriječiti mlade da krenu putem ekstremizma. „Zadatak je društva, ali i muslimanske zajednice da jača sredinu kako bi se oslabili rubovi. I to bi trebao biti i pristup za preventivno djelovanje", poručuje Mazyek.

Komemoracija za Osamu bin Ladena

Radikalne selefije poput onih iz skupine "Prava religija", međutim, žele to spriječiti, kao uostalom i integraciju mladih muslimana u njemačko društvo, poručujući da je integracija propast.

Nešto manje radikalnija je skupina "Poziv za dženet (raj)" (orig.: Einladung zum Paradies), koju predvode dvojica konvertita: bivši boksač Pierre Vogel i njegov glasnogovornik Sven Lau. Svoju centralu su bili uspostavili u Mönchengladbachu, nakon čega je došlo do napetosti među stanovništvom. Zbog toga i, pored ostalog, komemoracije koju su organizirali nakon smrti Osame bin Ladena, ova skupina je u međuvremenu rasformirana. Svoje aktivnosti su, međutim, nastavili - posebice kad je riječ o vrbovanju novih pristaša selefizma. Sven Lau u tome vidi svoj najveći uspjeh. „Većina onih koji se odluče slijediti nas su mlađi - između 20 i 30 godina. Ima i onih koji povremeno posustanu pa onda manje dolaze u džamiju, počnu opet pušiti, odu nekad i u diskoteku. Ali sve u svemu bilježimo neprestano povećanje sljedbenika", navodi ovaj konvertit.

I njemački političari su počeli ozbiljno razmišljati o tome što su razlozi povećanog broja sljedbenika ovoga ekstremističkog islamskog pokreta. Jedno od objašnjenja je da su selefije magnet za ljude koji su ionako intolerantno raspoloženi prema drugima i koji potiču diskriminaciju žena i homoseksualaca. Aiman Mazyek iz Središnjeg vijeća muslimana se s političarima slaže utoliko da selefizam šteti muslimanima u Njemačkoj. Stoga je najavio da će se i predstavnici muslimanske zajednice pojačano angažirati na zaustavljanju širenja selefizma.

Autori: Peter Philipp / Marina Martinović

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić