Njemačka obilježila 20. godišnjicu genocida u Srebrenici

Njemački predsjednik Joachim Gauck je načelniku Srebrenice, Ćamilu Durakoviću, na dan obilježavanja 20. godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice uputio pismo u kojem ističe da je na svima da se zločin ne zaboravi. „Zločini moraju biti nazvani zločinima, a genocid genocidom. Srebrenica je simbol zakazivanja Međunarodne zajednice. Uz veliku sramotu se sjećam da smo vas ostavili same. Međunarodna zajednica nije zaštitila Srebrenicu iako je bila zaštićena zona UN-a“, napisao je Gauck i dodao: „Sve dok se na ulicama susreću počinioci zločina i porodice žrtava, sve dok zločin ne bude kažnjen, ožalošćenim će biti spriječen povratak u normalan život“.

Predsjednik njemačkog parlamenta (Bundestag), Norbert Lammert je još 1. jula na početku debate o Grčkoj podsjetio poslanike na genocid u Srebrenici. Lammert je ubistvo više od 8.000 Bošnjaka, uglavnom muškaraca između 13 i 80 godina, nazvao „najtraumatičnijim događajem u novijoj evropskoj istoriji“. Lammert je također rekao da je to „najteži ratni zločin od kraja Drugog svjetskog rata".

Evropska tragedija – osvrti i analize

20 godišnjica genocida u Srebrenici je obilježena i raznim drugim skupovima na kojim se ponavljalo da treba uložiti sve napore da se takvo nešto više nikada ne dogodi. Prof. dr. Maria-Janine Calic, stručnjak za istočnoevropsku istoriju, izjavila je na skupu povodom 20. godišnjice genocida u Srebrenici, održanom na Univerzitetu u Kölnu, da se boji da lekcija iz Srebrenice nije naučena.

„Međunarodno pravo je napravilo pomak jer sada u njemu ima takozvana `zaštitna odgovornost` kojim se države obavezuju da spriječe masovna ubistva, masakre i genocid na svojoj teritoriji. Ukoliko to ne učine, onda Međunarodna zajednica ima pravo da napadne. Takvu situaciju prije 20 godina nismo imali. Mislim da prije 20 godina nije bilo političke volje i kada se radi o slanju većeg broja „plavih šljemova“ i kada se radi o donošenju određenih mjera na osnovu kojih se moglo spriječiti najgore“, kaže prof. dr. Marie-Janine Calic, politički savjetnik i profesorica na Ludwig-Maximilians-Universität u Münchenu.

Njemački mediji već nekoliko dana pomno prate obilježavanje 20. godišnjice genocida u Srebrenici. Specijalnim multimedijalnim projektima televizije i internet portali prikazuju golgotu koja se dogodila u julu 1995. godine u nekadašnjoj bivšoj zaštićenoj zoni UN-a. U programima radija i televizija su učestvovali istoričari i stručnjaci koji su analizirali događaje, koji su se, kako smatra prof. dr. Habbo Knoch, profesor na Univerzitetu u Kölnu, mogli spriječiti. On ističe da se „svjetski mediji, prije 20. godina, nisu u dovoljnoj mjeri bavili Srebrenicom iako se moglo naslutiti da će se dogoditi nešto užasno“.

Stručnjak za pravo UN-a, prof. dr. Carsten Stahn kaže da je Srebrenica postala noćna mora i za Holandiju. „Postala je zbog genocida koji nije spriječen. Holandski vojnici smatraju da su tada ostavljeni na cjedilu. Oko 30 posto holandskih vojnika, koji su bili u bazi u Potočarima, danas je bolesno, nesposobno za rad ili su ovisnici o alkoholu ili drogi“, podsjeća prof. dr. Stahn koji je od 2003. do 2007. godine bio član komore Međunarodnog krivičnog suda.

Marš mira u Dortmundu

Bosanci i Hercegovci iz njemačke savezne pokrajine Nordrhein-Westfalen (NRW) su u Dortmundu obilježili 20. godišnjicu genocida nad Bošnjacima Srebrenice. Prema procjeni policije i organizatora, na „Maršu mira“, održanom u subotu, okupilo se oko 3.000 ljudi. Na kraju „Marša mira“ se prisutnim obratio ministar za socijalna pitanja NRW-a, Guntram Schneider, koji je kritikovao neusvajanje Rezolucije o Srebrenici u Vijeću sigurnosti i rekao da se "bez priznavanja genocida proces pomirenja neće brzo odvijati“.

Amir Aletić, jedan od organizatora „Marša mira“ je također zadovoljan skupom koji je, kako kaže, jasno pokazao da se genocid u Srebrenici ne smije zaboraviti. Aletić je dodao da je „Marš mira“ protekao bez incidenata što je pohvalila policija NRW-a.