Njemačka štampa o rezoluciji o Kosovu

Stanje na Kosovu bi zbog odugovlačenja odluke o konačnom statusu ovog dijela Balkana moglo eskalirati ka nasilju, piše u listu Der Spiegel.

Rusija je, kao zaštitnik Srbije u Vijeću sigurnosti, blokirala donošenje rezolucije o konačnom statusu Kosova. Pojedine države EU takođe imaju sumnje u ispravnost preporuke Un-ovog pregovarača martina Ahtisarija da se kosovu dodijeli nezavisnost. Odgađanje odluke bi moglo imati teške posljedice. Bivši američki posrednik na Balkanu, Ričard Holbruk, smatra da bi ovo moglo dovesti do izbijanja nasilja na strani kosovskih Albanaca, što bi moglo završiti novim prolijevanjem krvi. Političari u Prištini prijete da će na svoju ruku i jednostrano proglasiti nezavisnost. Nije isključeno da bi SAD priznale Kosovo kao nezavisnu državu i bez saglasnosti u Vijeću Sigurnosti. Srbi koji žive na sjeveru Kosova bi vjerovatno onda i sami proglasili otcjepljenje što bi oko 17.000 vojnika KFOR-a uvuklo u neizbježan konflikt. U ladicama nekih humanitarnih organizacija već stoje planovi za moguću evakuaciju oko 80.000 Srba sa Kosova.

Piše u listu Der Spiegel. Süddeutsche Zeitung donosi portret Vitalija Čurkina, ruskog predstavnika u Vijeću sigurnosti, koji je blokirao donošenje rezolucije o Kosovu.

Čurkin je u diplomatskoj karijeri bio svjedok raspada Sovjetskog saveza i Varšavskog pakta i ponovnom usponu ruske diplomatije na svjetku binu. On je čovjek koji će, ako zatreba, upotrijebiti rusko «njet» u Vijeću sigurnosti. Čurkinovo diplomatsko umijeće mora se dokazati na zadatku da do ruskog veta uopšte ne dođe. Rusija želi da spriječi nezavisno Kosovo, ali i da se ne prikaže kao neko ko blokira rješenje problema. To je sve teže. Na jednoj sjednici je ruski ambasador bio van sebe zbog, kako je navedeno jednostranog izvještaja o stanju na Kosovu koji je prezentovao Un-ov upravitelj Joachim Rücker. Svoje vatreno krštenje je Čurkin imao devedesetih godina kada je bio ruski izaslanik za Jugoslaviju. Ruske simpatije su onda, kao i danas, bile na strani Srba, ali ga to nije spriječilo da nakon propalih pregovora uputi kritike. Tada je izjavljivao kako bosanski Srbi moraju da shvate da je Rusija velesila i da sa njom ne mogu pregovarati kao sa nekom banana-republikom. I u aktuelnom sporu oko Kosova, Rusiji je više stalo do toga da se pokaže kao velesila, nego da zaštiti interes Srba. Čurkin u ovom trenutku igra na vrijeme, mada i on sam više ne vjeruje u uspjeh ruske diplomatije.

Stoji u listu Süddeutsche Zeitung. Frankfurter Allgemeine Zeitung donosi intervju sa makedonskim predsjednikom, Brankom Crvenkovskim, koji je za ovaj list izjavio.

Za Makedoniju nije važno kakvo će se rješenje postići za Kosovo, koliko da ono bude kvalitetno. Makedonija sama nije dio kosovskog problema. Za nas je važno da na granici ka Kosovu i unutar tog dijela Balkana ostanu prisutne međunarodne snage sigurnosti. Najbolje za nas bi bilo kada bi mogli postati član NATO-a i prije nego se donese konačna odluka. To bi imalo stabilizujući efekat. Što se otvorenih pitanja tiče, a koja se tiču Kosova i BiH, bilo bi bolje kada bi EU imala jasnu strategiju za cijeli region Balkana. Probleme i ratove koji su se u zadnjih 15 godina odvijali na Balkanu bi EU daleko uspješnije rješavala da je djelovala preventivno.

Izjavio je makedonski predsjednik Crvenkovski u intervjuu za list FAZ.