Njemačka štampa o prelasku mirovne misije u BiH u ruke EU

Već prvog maja će se ka Sarajevu zaputiti delegacija oficira zaduženih za pripremu preuzimanje misije SFOR-a u BiH kompletno u ruke EU. O prelasku SFOR-a u EUFOR, list Frankfurter Rundschau piše.

U Briselu se navodi kako će Njemačka dati 1800 vojnika za jednice EUFOR-a koje će brojati oko 7000 ljudi. U julu će EU zatražiti usvajanje posebne rezolucije Vijeća Sigurnosti o BiH, kako bi se stvorila i medjunarodno-pravna osnova za novu misiju. Rasprava izmedju lidera EU i NATO-a o kompetencijama još oko 300 NATO-vojnika koji će ostati u BiH riješena je kompromisom. EU je dobila zadnju riječ, odnosno pravo komandovanja jedinicama u Bosni, ali će, kako se navodi, saradjivati sa NATO-om u borbi protiv terorizma i potrazi za ratnim zločincima. Ipak još uvijek nisu riješeni svi problemi. U prijedlogu kojeg je sačinio evropski izaslanik za vanjsku i sigurnosnu politiku, Javier Solana, se navodi kako se mora preciznije odrediti zadaci i nadležnosti komandanata EUFOR-a i NATO trupa koje ostaju na terenu. U Briselu se naime strahuje da bi bosanskohercegovačka vlada radije saradjivala sa NATO-om gdje zadnju riječ imaju Amerikanci, nego sa EUFOR-om. Na opšte iznenadjenje je postignut sporazum da se štab EUFOR-a smjesti u samo sjedište komande NATO-a u Shapeu. Na taj način će se, smatrali su očito svi, brže stvoriti evropska ćelija unutar komande zapadne vojne alijanse. S druge strane aktivnosti evropske misije tako ostaju na oku oficirima NATO-a, piše Frankfurter Rundschau i nastavlja.

Korak po korak je EU izgradila aparat sposoban za vojne akcije. Preuzimanje misije u BiH pokazuje da su evropske institucije za sigurnost formirane prije svega nekoliko godina dostigle zapanjujuću zrelost i stepen profesionalnosti. Brisel u teškim pregovorima nije ustuknuo pred nadmoćnim NATO-om, ali nije dozvolio ni raspad alijanse. Pronadjena politička linija je razumna. Komanda jedinicama u BiH prepuštena je Evropljanima, borba protiv terorizma i potraga za osumnjičenim ratnim zločincima odvija se uz tijesnu saradnju s NATO-om. Važno je da stvari ovako jasno postave jer evropska ideja koja povezuje izgradnju civilnog društva, sa unutrašnjom sigurnošću i dobrom vojnom zaštitom, postaće svima primamljiva samo ako se dokaže u praksi. Nakon što su Evropljani postali najveći donatori za BiH i nakon što su već preuzeli policijsku misiju, preuzimanje vojne misije u Sarajevu je bio logičan korak.

Završava komentar lista Frankfurter Rundschau. List Die Welt komentariše još jedan problem kojeg Evropljani nisu riješili i pred kojim su zatvarali oči, mada su znali da je osudjen na neuspjeh. Radi se o neuspjelom referendumu na Kipru.

Ministri vanjskih poslova EU su juče u Briselu hektično tražili mogućnost ograničenja štete. Ona je pronadjena u odluci o dostavi milionske pomoći za sjeverni dio ostrva Kipar. Ti novci se ipak ne mogu isplatiti iz fonda za pomoć članicama unije, jer turski dio ostrva neće biti dio te organizacije. Novac se ne može isplatiti ni iz fondova za pomoć državama kandidatima za prijem, jer je sjeverni Kipar nepriznata država. EU je očito imala planove samo za dvije opcije, za ujedinjenje ostrva i ukoliko bi kiparski Turci blokirali ujedinjenje i ulazak u uniju. To da bi cijelu stvar mogli minirati kiparski Grci, nije nikome palo na pamet. Za svoj odnos prema Kipru će evropske diplomate već naći neko pragmatično rješenje, ali će cijenu za to platiti na jesen - kada se bude donosila odluka o tome da li se Turska može prihvatiti kao kandidat za ulazak u uniju.

Piše Die Welt.