1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka štampa o petnaestoj godišnjici pada Berlinskog zida

Martin Muno9. novembar 2004

U Njemačkoj se danas slavi petnaesta godišnjica od pada Berlinskog zida. Šta o ovom dogadjaju i o današnjem tumačenju tog istorijskog datuma pišu komentatori u njemačkim dnevnim listovima?

https://p.dw.com/p/AVhi
Današnji izgled graničnog prijelaza Checkpoint Charlie, nekadašnjeg prolaza kroz Berlinski zid. Krstovi su podignuti u znak sjećanja na žrtve koje su ubijene dok su pokušavale da se preko zida domognu zapadnog dijela Berlina.
Današnji izgled graničnog prijelaza Checkpoint Charlie, nekadašnjeg prolaza kroz Berlinski zid. Krstovi su podignuti u znak sjećanja na žrtve koje su ubijene dok su pokušavale da se preko zida domognu zapadnog dijela Berlina.Foto: AP

Uz deveti novembar list Handelsblatt donosi sljedeći komentar:

Petnaest godina nakon pada Berlinskog zida ujedinjena Njemačka živi još uvijek u dva potpuno različita svijeta sjećanja: na istoku sve više ljudi bježi u totalnu "ostalgiju" - nostalgiju za nekadašnjom istočnom Njemačkom. Na zapadu će se ovog devetog novembra više ljudi okrenuti prisjećanju na pogrom Jevreja iz 1933, takozvanu kristalnu noć, nego što će se radovati ponovnom ujedinjenju Njemačke.

Piše Handelsblatt. Tagesspiegel iz Berlina na istu temu donosi ovakav članak.

Petnaest godina. To je već dugo iza nas, ali su sjećanja jaka. Skoro svako od nas ima svoju priču o tome kako je doživio taj dan. Sve su to banalna sjećanja, ali im je zajedničko jedno: osjećaj da se doživio istorijski trenutak u kome je sve bilo moguće, sve bilo tako lijepo i zapanjujuće. Otvorio se put kojim su svi željeli da krenu, ali niko nije slutio da će biti prilike za to. Stoga je deveti novembar istinski dan slavlja u Njemačkoj.

Zaključuje Tagesspiegel. Sličan komentar danas donosi i list Die Welt.

Još uvijek je tu onaj osjećaj sreće kada je te noći devetog novembra pao zid i prestao hladni rat. Ali taj istorijski momenat ne treba održavati u nedogled jer bi se to pretvorilo u kič. Taj osjećaj je krenuo novim stazama što je pokazala i diskusija o ukidanju trećeg oktobra kao zvaničnog dana ujedinjenja Njemačke.

Piše Die Welt. List Süddeutsche Zeitung, takodje se uz dan pada Berlinskog zida okreće prijedlozima njemačke vlade da se kao državni praznik ukine dan ujedinjenja Njemačke.

Njemačka vlada je priznala da nije ozbiljno razmišljala o tome da ukine 3. oktobar kao praznik. Bila je to samo simbolična gesta kako bi se ukazalo Nijemcima na ozbiljnost situacije u državnoj kasi koja je u debelom minusu. Greška je medjutim da se pažnja privlači napadom na takav simbol kao što je ujedinjenje Njemačke. To je slično onome kada petogodišnjak, da bi privukao pažnju roditelja, u bijesu strgne stolnjak sa stola, skupa s nedjeljnim ručkom. Vladajući SPD je mogao predložiti da se kao praznik ukine i prvi maj - praznik rada, ali bi to izazvalo veliki konflikt unutar same socijaldemokratske stranke, kao i konflikt sa sindikatima. Vladi je očito bio važniji mir unutar stranke, nego mir unutar same Njemačke.

Piše u svom komentaru novinar lista Süddeutsche Zeitung.