Njemačka štampa o izjavama o postojanju problema rasizma

List Tageszeitung na ovu temu piše.

Heye je samo glasno izgovorio javnu tajnu i tako otvorio debatu. Političari sa istoka su ustali u zaštitu svojih saveznih zemalja, neki od njih, poput ministra unutrašnjih poslova Brandenburga, Jörga Schönbohma, smatraju jednostavno da takva područja opasna za strance ne postoje. To nije tačno. U zvaničnom izvještaju objavljenom prošle godine su navedena imena 17 mjesta gdje postoje desnoekstremne subkulture. Izvještaj je javnosti predstavio sam Jörg Schönbohm. Zone zabranjene za strance, dakle postoje. Onaj ko to poriče samo zato što se to ne uklapa u sliku o vlastitoj državi koja se ima u glavi, stvar čini samo još gorom. Nisu stoga zastrašujuće izjave Heyea, nego reakcije koje su nakon toga uslijedile.

Stoji u listu Tageszeitung. Franfurter Rundschau piše kako se očito smatra da izjave koje je dao Heye treba odbaciti posebno zbog predstojećeg svjetskog prvenstva u fudbalu. List donosi niz izjava koje potkrepljuju onu koju je dao Heye.

Za one koji ne poznaju dovoljno situaciju u Njemačkoj, Vijeće Afrike će izdati poseban katalog mjera opreza. U tom katalogu će biti nabrojane i takozvana no-go područja, područja u koja nije preporučljivo strancima da ulaze. U žargonu neonacista se ta područja zovu „nacionalno oslobodjene zone“. Onaj ko se odista razumije u rasizam, razumije i poruku koju upućuje Heye. Predsjedavajući parlamentarnog odbora za unutrašnje poslove, Sebastian Edathy, sin jednog Indijca, navodi kako ne bi baš rado sjeo u voz koji ide kroz stanicu Berlin-Treptow. Član stranke zelenih, Daniel Cohn Bendit upozorava kako postoje mjesta gdje je moderno biti rasista. Sudeći pema jednoj studiji u saveznoj zemlji Saskoj, preko 65 odsto stanovnika te zemlje smatra kako u Njemačkoj živi prevelik broj stranaca. Pa treba li još dokaza da problem rasizma ipak postoji?

Piše Frankfurter Rundschau. Berliner Zeitung se bavi politikom prema strancima u Njemačkoj.

Već četrdeset godina se u stranci i njihove porodice u Njemačkoj silom guraju u status radnika-gostiju, gastarbajtera. Politika svjesno sprečava da ti ljudi postanu dio njemačkog društva. Usvojen je konačno zakon o useljenju, medjutim od onih koji su oštećeni, sada se prave glavni krivci. Stranci, navode često demokršćani, nisu spremni da uče njemački jezik i ne žele da se integrišu. Na taj način se samo jačaju pozicije onih koji su neprijateljski nastrojeni prema strancima, isto onako kao što se to čini odluikom o smanjenju sredstava koja se izdvajaju za incijative usmjerene protiv desnog ekstremizma.

Zaključuje list Berliner Zeitung.