Ničija zemlja - spaljena

„Ovo nisu etničke, već socijalne eksplozije koje potresaju BiH. Zbog toga ne čudi da su protesti počeli upravo u Tuzli, gradu čiji su stanovnici u vrijeme bivše Jugoslavije živjeli od svoje industrije, ali u kojem je tokom posljednjih godina sve više industrijskih pogona okončalo svoj rad“, ocjenjuje Frankfurter Allgemeine Zeitung. Ovaj list ocjenjuje kako je BiH zarobljena vladavinom stranaka koje pljačkaju. „Ipak sve je manje onoga što bi se moglo opljačkati jer BiH se nalazi pred bankrotom. Ničija zemlja je spaljena“, navodi FAZ. „Nema ni jedne stranke koja bi bila spremna prestati sa zloupotrebmo, a i kada bi se jedna našla ona bi bila spriječena od strane drugih. Raspodjela vlasti u BiH je zamršena i previše komplicirana zbog etničkih kvota zbog čega ni jedna stranka nema dovoljno moći da provede temeljne reforme. Zbog toga neki od posljednjih nemira upućuju na znak pun nade,“ smatra FAZ.

Nezadovoljstvo se gomilalo godinama

Vatra očaja, naslov je teksta u Suedeutsche Zeitungu koji se bavi demonstracijama u BiH. „Demonstracije su rezultat nezadovoljstva koje se gomilalo godinama“, ocjenjue Suedeutsche Zeitung navodeći da je ova „mala balkanska zemlja gorko siromašna, ali posjeduje vladajuću garnituru koju čini više od 160 ministara".

Isti list u komentaru o dešavanjima u BiH ocjenjuje da je „EU doprinijela tome da se spriječe reforme u BiH.“ SZ tako podsjeća kako su Europljani – prije svih Njemačka, Francuska i Europska komisija – željeli da domaći političari preuzmu odgovornost u BiH i da se smanje ovlasti Ureda visokog predstavnika. „Berlin ili Pariz su najradije željeli ukinuti Ured visokog predstavnika. Kada su Washington i London to odbili njemačke diplomate su počele vršiti pritisak da se Ured smanji i da budu smanjene njegove ovlasti. Tako su njemački i francuski ambasadori zabranili visokom predstavniku da smjenjuje visokorangirane političare ili nameće zakone. Njemačka vlada je – u suradnji sa drugima – provela odluku o okončanju rada policijske misije EU u BiH i smanjila obim zaštitnih trupa Eufora na samo još nekoliko stotina vojnika. Pa ipak koncept lokalne samoodgovornosti se srušio usljed realnosti. Jer ni bošnjački, ni srpski, ni hrvatski političari nisu željeli provođenje reformi. „Bosanski političari su vidjeli da je u Hrvatskoj na putu ka EU čak i sam premijer zbog korupcije završio u zatvoru“, kaže jedan visokorangirani diplomata u Sarajevu. On dodaje: „Ni jedan jedini političar ovdje ne želi reforme, koje će zemlju možda učiniti spremnom za EU, ali će njega samog ugroziti.“ SAD i Velika Britanija kao i Nizozemska očito žele prestati sa politikom nemiješanja koja se pokazala propalom i smijeniti one koji koče reforme poput Dodika. No još uvijek to sprečavaju Italija, Farncuska i Njemačka. U Sarajevu se mnogi sada nadaju da će doći do promjene kursa u Berlinu i polažu nade u novog ministra vanjskih poslova Frank Walter Steinmeira,“ piše SZ.

Neetnička mobilizacija stanovništva

„Ovo je već drugi put u samo nekoliko mjeseci da u BiH dolazi do neetničke mobilizacije“, ocjenjuje švicarski Neue Zuercher Zeitung. „Političke elite u dijelovima zemlje i u medijima koji su njima pokorni odmah su izvukli „etničku kartu“. Oni šire strah da prijeti majorizacija ili prijete secesijom. Zahvaljujući ovom načinu vladanja političke kaste su se održale na vlasti nakon rata. Nisu slučajno građani u Banja Luci naglasili da se bore isključivo protiv socijalne nejednakosti i nisu dovodili u pitanje politički poredak. Ipak čini se da vrijeme radi protiv vladajućih struktura. Jer izgleda da je nemoguće da ovi političari spriječe „padanje“ u siromaštvo dodatnih dijelova stanovništva i da se izbore sa nezaposlenošću mladih. Ekonomsko stanje u zemlji ostaje nesigurno. Trećina stanovništva živi ili na granici ili ispod granice siromaštva“, piše NZZ.

Građani su se probudili

Austrijski Die Presse piše o „bosanskom valu demonstracija protiv korumpiranih političara“. „Dugo su elite profitirale od stanja neizvjesnosti u zemlji i straha bivših ratnih protivnika. Ipak sada su se ljudi probudili,“ ocjenjuje ovaj list.

„Unatoč vlastitoj odgovornosti za probleme političari bošnjačke, srpske i hrvatske nacionalnosti su protekla dva desetljeća stalno pokušavali skrenuti bijes stanovništva na druge etničke grupe. Moćni saveznik pri tome im je bio strah, pred kojim mnogima nakon rata klecaju koljena, a koji su nacionalistički političari ciljano širili. Predrasude prema drugim etničkim grupama su još uvijek tu. No protesti pokazuju da se nešto promijenilo. Bijes, koji je došao do izražaja u Tuzli i Sarajevu, nije usmjeren protiv običnih ljudi u Banja Luci ili drugim gradovima Republike Srpske. On je usmjeren protiv vlastitih političara“, piše Die Presse.

Isti list ocjenjuje da SAD i EU ne smiju biti izuzete od odgovornosti. „Nakon rata su željeli napraviti od BiH zemlju model. Ipak uskoro su je zaboravili. Dugo se bilo zadovoljno tek sa polovičnim rješenjima za BiH. Ipak sada njeni građani sami traže nove recepte.“

Autorica: Zorica Ilić

Odg. urednica: Jasmina Rose