Niske plate radnika – ključ uspjeha njemačke ekonomije

Njemačka privreda raste, a plate opadaju! Iako je njemačka privrede posljednjih deset godina zabilježila snažan rast i značaj profit, većina radnika od toga nije imala koristi. Upravo suprotno: plate radnika koji imaju niža primanja su u posljednjih deset godina drastično smanjene. Radnik koji je 2000. godine imao prosječnu neto platu od 1.300 evra, 2010. godine je primao manje od 1.200 evra.

„Ovo je fatalan trend“, kaže glasnogovornik Njemačkog saveza sindikata, Vilhelm Adami, i objašnjava: „U poređenju sa drugim zemljama, razvoj u Njemačkoj je zabrinjavajući. Naime, niti u jednoj drugoj industrijskoj zemlji nije došlo do tolike nejednakosti u platama i tolikog siromaštva u posljednjih deset godina kao u Njemačkoj.“

Sedam miliona loše plaćenih radnika

Razloga ima više. U Njemačkom institutu za ekonomska istraživanja smatraju da pomenutom trendu doprinosi porast broja zaposlenih žena, koje i dalje u određenim branšama u startu primaju manje plate od svojih muških kolega. Problem predstavlja i stav predstavnika sindikata koji se već godinama ne bore za veće plata radnika zbog straha od masovne nezaposlenosti. Istovremeno, u periodu od 2008. do 2010. godine, preduzetnici su iskoristili finansijsku krizu i državnu reformu socijalnog sistema.

Zaposlili su veliki broj radnika, nudeći im privremene ugovore sa lošijim uslovima rada i manjim zaradama. Rezultat je i više nego vidljiv: prošle godine dostignut je rekord broja zaposlenih sa niskim platama. Njihov broj iznosi više od sedam miliona. To znači da svaki sedmi radnik od ukupno 40 miliona zaposlenih u Njemačkoj, obavlja niže plaćene poslove.

Daje li „minimalac“ veću sigurnost?

Njemački sindikati i opozicija zahtjevaju uvođenje zakonski regulisanog minimalca. Minimalac je u Njemačkoj trenutno zagarantovan samo onim licima koji su zaposleni u sigurnosnim službama, na održavanju i čišćenju objekata te na njezi bolesnih i starijih lica. Međutim, saradnik Instituta za ekonomsko istraživanje, Markus Grabka, smatra da minimalac ne bi riješio ovu bolnu tačku. Grabka objašnjava: „Uvođenje minimalca bi pomoglo na stabilizaciji plata samo onih radnika koji imaju najniža primanja. Svi ostali radnici, kojim plata već godinama stagnira ili je čak smanjena, od minimalca ne bi imali apsolutno nikakvu korist.“

Činjenica ostaje: ako se sindikati u ovoj godini i izbore za povišicu plata, zbog sve veće inflacije na prostoru zemalja Evropske unije, ljudi neće imati višak novaca, a pogotovo ne oni koji najmanje zarađuju.

Autor: Rihard Fuks / Selma Filipović

Odg. urednik: Zoran Arbutina