1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Niko neće u zanatlije

I pored mjesečne stipendije od 150 maraka i velike šanse da se zaposle nakon srednje škole, učenici nisu zainteresovani za deficitarna zanimanja. Zanati jednostavno nisu popularni među budućim srednjoškolcima.

Nezaposlenost je jedan od najvećih problema našeg društva, a hiperprodukcija određenih kadrova iz godine u godinu pogoršava situaciju. U takvom ambijentu neophodno je dobro razmisliti o odabiru budućeg zanimanja. Vladin i nevladin sektor u Republici Srpskoj godinama apeluje na učenike i njihove roditelje da obrate pažnju na deficitarna zanimanja, odnosno zanate, jer će se jedino upisom tih zanimanja poboljšati stanje na tržištu rada.

Stipendija od 150 maraka nije dovoljan motiv

Ljubinka Dragojević: Ni novac ne pomaže da učenici upišu deficitarno zanimanje

Ljubinka Dragojević: Ni novac ne pomaže da učenici upišu deficitarno zanimanje

Stručnjaci su saglasni da je neophodna racionalnija upisna politika u srednje škole. Grad Banja Luka posljednje dvije godine učenicima koji upišu neko od deficitarnih zanimanja, dodjeljuje mjesečnu stipendiju od 150 KM.

Samostalni stučni saradnik za nauku i obrazovanje u administrativnoj službi grada, Ljubinka Dragojević kaže da je uprkos ovakvoj motivaciji, interes za zanate malen: „Ove godine smo dodijelili samo 83 stipendije po ovom osnovu. Te stipendije su dosta veće od onih koje dodjeljujemo za dobar uspjeh i socijalno ugrožene učenike, a ipak je slab odziv.“

Nedostaje zidara, obućara, krojača...

U školskoj 2012/13 godini definisane su sljedeće deficitarne struke: tehničar enterijera i industrijskih proizvoda, tehničar za obuću i kožnu galanteriju, tekstilni tehničar, krojač, obrađivač metala rezanjem, armirač-betonirac, zidar, farmer-prerađivač mlijeka.

„Vraćanjem učenika u ove smijerove uspostavio bi se određeni balans, rasteretile škole koje upisuju najveći broj učenika, kao što je ekonomska ili medicinska, a što je najvažnije, za tri odnosno četiri godine, dobili bismo mlade radnike koji imaju znatno veću šansu da se zaposle od npr. ekonomskih tehničara. Svjedoci smo da se konstantno grade nove zgrade, posao zidara čeka, ali nema zainteresovanih. Na gradilištima u Banjoj Luci rade zidari iz Federacije BiH, Hrvatske i Srbije koji se po završetku posla vraćaju kući“, ističe Dragojevićeva.

Učenici na praksi u jednoj zanatskoj radnji u Banjaluci

Učenici na praksi u jednoj zanatskoj radnji u Banja Luci

Informisati se o potrebama tržišta

Trend je da se svi žele školovati, a radno iskustvo za to vrijeme niko ne stiče. Problem nezaposlenosti očigledno ne rješava nastojanje mladih da završe fakultete i postdiplomske studije. Praksa je pokazala da do posla lakše dolaze oni s manje škole, a s više praktičnog znanja, nego oni koji su godine proveli učeći teorije.

Kada je u pitanju animiranje učenika da upisuju škole za deficitarna zanimanja, potrebno je da se uključi šira društvena zajednica, a prije svega poslodavci, privredne komore, opštine i partneri relevantni za promociju upisne politike.

Za dobre ziidare uvijek ima posla

Za dobre ziidare uvijek ima posla

Treba raditi na popularnosti zanimanja koja su potrebna i uskladiti želje učenika i roditelja sa potrebama poslodavaca, smatra direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS-a Jovan Bratić. „Mediji su veoma bitni, na hrvatskim televizijama programi za mlade afirmišu određena zanimanja, prikazuju u pozitivnom svjetlu mlade zanatlije, pričaju o dobrim stranama tog posla, dok kod nas toga nema, politika je glavna tema na svim medijima. Biti zanatlija je velika čast, veliko zadovoljstvo i zanatlija može da živi bolje od jednog ministra“, vjeruje Bratić.

Iako zvuči nevjerovatno, može se raći da u pojedinim oblastima nedostaje radna snaga. Kvalifikovani radnici koji su ispekli dobar zanat odlaze za poslom i boljom zaradom, a svježe školovanog kadra je sve manje. RS, odnosno BiH nije usamljena u ovom problemu. Rumunija i Bugarska takođe bilježe nedostatak zanatlija jer masovno odlaze u razvijenije zemlje EU, a novi se ne školuju.

Uskoro sajam zanimanja u Banjoj Luci

Svi bi da rade u birou, u državnoj firmi

Svi bi da rade u birou, u "državnoj firmi"

Projekat „Izaberi školu, izaberi budućnost“ koji provodi Omladinski komunikativni centar iz Banje Luke, ima za cilj da pomogne osnovnoškolcima prilikom upisa u srednju školu.

Akcenat je upravo na zanatskim strukama koje je neophodno popularisati. Koordinator projekta Ante Jurić Marijanović kaže da je njihova misija da kroz ove aktivnosti smanje nezaposlenost mladih: „Želimo mladim ljudima ukazati na mogućnosti koje pruža određeni zanat, oni ne znaju da će ako završe srednju školu za pekara ili stolara, već sa 18 godina moći pošteno živjeti od svog posla. Naravno da na birou rada ima radnika svih profila ali ipak raste broj zaposlenih među zanatlijama, što se ne može reći za  popularna zanimanja koja učenici najčešće biraju.“

Marijanović smatra da je velika odgovornost na roditeljima, ali da ih ne treba kriviti: „Kompletno društvo i mediji im šalju pogrešnu sliku u kojoj dobro žive samo zaposleni u državnim službama, kancelarijski radnici, ekonomisti. Čak je i fakultet postao imperativ, pa trogodišnja škola jednostavno za mnoge nije prihvatljiva. Dešava se da učenici devetih razreda koji pokazuju afinitet za zanate pod uticajem odraslih odustaju i upisuju nešto drugo. Zato i ove godine organizujemo sajam zanimanja, kako bi im se približile ove struke.“

Sajam će se održati 19. i 20. aprila u banjalučkom Domu omladine. Učenici tehničke, građevinske, tehnološke, poljoprivredne i drugih škola će na interaktivan način prezentovati određena zanimanja, praktičnim primjerima pokazati proizvode svog rada, a osnovnoškolci će dobiti mogućnost da sve to vide i iz prve ruke saznaju nešto o određenim zanatima.

Autorica: Aleksandra Slavnić

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić