1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

"Nikad više rata"

Predvečerje Prvog svjetskog rata, odnosno predratno raspoloženje u tadašnjoj Europi kratko prije austro-ugarske objave rata Srbiji mjesec dana nakon Sarajevskog atentata, tema je tiska na njemačkom jeziku.

U članku pod naslovom "Nikad više rata" se švicarski Neue Zürcher Zeitung (NZZ) osvrće na obilježavanje 100 godina od početka Prvog svjetskog rata. Obilježavanje, koje "spada u jedno vrijeme, u kojemu Rusija daje voditi rat u Ukrajini. Europa na to nije bila pripremljena", piše NZZ.

NZZ tako podsjeća da su tog ljeta 1914. "čitave vojske mladića oduševljeno krenule u rat, u pogrešnom vjerovanju da će on trajati kratko, za njih skoro bez gubitaka i proći uspješno. Četiri godine kasnije su milijuni ljudi bili mrtvi, ranjeni, osakaćeni ili teško traumatizirani. Doduše, rođeni su heroji, ali je zato bezbroj djece postalo siročad. Stotinu godina kasnije su pomireni tadašnji ratni protivnici. 'U smrt za nacionalni ponos' je barem za europske demokracije postalo nepojmljivo. Za većinu Europljana, prije svih za Nijemce, danas više nije niti zamislivo da bi se s njihovog kontinenta mogao pokrenuti rat. To je najvažnija, ali ujedno i sve više u zaborav otjerana unutarnja logika europske integracije: pomirenje jednog kontinenta za koji je rat stoljećima bio normalno, a mir izvanredno stanje.

Sukobi u Kramatorsku

Sukobi u istočnoj Ukrajini Europu podsjećaju da mir na Starom kontinentu nije samorazumljiv

Taj list povodom obilježavanja početka Prvog svjetskog rata, koji je uslijedio mjesec dana nakon Sarajevskog atentata navodi da bi se veliki broj publikacija, filmova i konferencija o razdoblju neposredno prije Prvog svjetskog rata mogao doimati kao opterećujući, ali da je, obzirom na blijedeća sjećanja na to razdoblje nužno pozabaviti se s uzrocima, tijekom i posljedicama te tragedije. Tako se bolje može shvatiti i današnje ponašanje Europe u vojnim konfliktima, piše NZZ, navodeći ujedno primjer iz rata u Bosni i Hercegovini: "Srebrenički masakr, koji je neizravno omogućen pasivnošću nizozemskih UN-ovih trupa, je isto tako bio izraz dubokog pacifističkog stava kao i prethodno izvrgavanje Europe po pitanju agresije iz Beograda. Taj stav se ovih dana u sličnom obliku pokazuje ponovno u ratu u istočnoj Ukrajini." NZZ pritom ističe da su najoštrije oružje Europe trenutačno prosperirajući gospodarski odnosi - s Rusijom, ali i s Kinom. "Sankcije su skupe, upravo za vlastito gospodarstvo, ali tko želi očuvati mir, mora biti spreman platiti tu cijenu", zaključuje NZZ.

Beč Srbima htio očitati lekciju

Njemački Die Welt se također osvrće na razdoblje neposredno prije izbijanja Prvog svjetskog rata, navodeći da je to bilo vrijeme u kojemu je gospodarstvo cvjetalo te da je izgledalo kao da postoji samo jedan smjer - naprijed i prema vrhu. Nijemci su pritom bilježili najveće uspone, a to je povećalo njihovu paranoju, piše Die Welt.

Njemački vojnici za vrijeme Prvog svjetskog rata

Njemački vojnici za vrijeme Prvog svjetskog rata

"Zato što su Nijemci osjećali najveći pritisak i vjerovali da bi mogli više izgubiti nego drugi, ukoliko ne djeluju pravovremeno, bili su posebno prijemčivi za mantru vojske da, čim se pruži prilika, pokrenu inicijativu. Sa svakom depešom, koja je u sprnju 1914. razmijenjena između europskih glavnih gradova je kriza mogla krenuti drugim smjerom. Ali svaka od pet velikih sila je slijedila vlastite interese i time na koncu svaka od njih snosila svoj dio odgovornosti za izbijanje rata. A za srpske nacionaliste, koji su zapalili fitilj, pobjednici su nakon rata iskazali razumijevanje i odobravajuće pratili osnivanje Kraljevine Jugoslavije. Ukoliko se ubojstvo austro-ugarskog prestolonasljednika 28. lipnja 2014. promatra kao ishodišnu točku jednog razvoja koji je pet tjedana poslije doveo do njemačke mobilizacije, onda se uistinu čini da je Sarajevski atentat bečkoj vladi tek služio kao dobrodošao povod da silom regulira već dugo tinjajuće konflikte između naroda na Balkanu i Srbima očita lekciju", piše Die Welt.

Pucnji, poput onih u Sarajevu 1914., danas ne bi izazvali rat

Austrijski list Salzburger Nachrichten donosi kolumnu svoga novinara, koji se osvrće na lekcije naučene iz Prvog svjetskog rata. "Gorki zaključak iz ljeta 1914. glasi: vjerojatno nikad prije i nikad poslije tako banalni povodi - pucnji od strane jednog nahuškanog nacionalista; objave rata od strane neodgovornih ratnih huškača - nisu imali tako sudbonosno djelovanje. Slom stoljećima starih carstava; 70 godina boljševizma; duge godine fašizma u velikom dijelu Europe; uništenje židovskog naroda u Europi; europska podjela; Hladni rat; komunistička plijesan koja se raširila preko istočne središnje Europe: sve to se ne bi - ili ne tako - dogodilo da je atentator 1914. promašio. I da državne vlade nisu s oduševljenjem proglasile rat", piše kolumnist lista Salzburger Nachrichten.

Atentat na Franju Ferdinanda

Atentat na austro-ugarskog prestolonasljednika u Sarajevu nije uzrok, već samo povod jednog rata, koji se i prije toga nagovještavao, smatraju povjesničari

U kolumni se dalje navodi da je danas, 100 godina poslije, iole prevladano to strašno doba: "Prije svega su dvije stvari doprinijele novom političkom uređenju: prvo, europsko ujedinjenje koje je zemljama, koje sudjeluju u tome, donijelo mir. I drugo, pad komunizma, koji je narode istočne središnje Europe četiri desetljeća isključio iz slobode i blagostanja. To je prošlo: nikad prije Europa nije bila slobodniji, bogatiji, demokratskiji kontinent nego danas. Europsko društvo se, u usporedbi s 1914. godinom, pokazalo kao sposobno za učenje. Isto tako i europska politika. Ona je postala jedna druga, bolja politika. Jedan teroristički čin, poput pucnjeva u Sarajevu, danas ne bi više izazvao rat, već krizni summit pogođenih europskih država, nakon kojeg nijedan jedini vojnik i nijedan jedini civil ne bi morao dati svoj život. Bilo je to stotinu godina, u roku kojih se Europa bacila u ponor i iz kojeg se ponovno uzdigla. Europa, ali i Austrija su naučila svoju lekciju", zaključuje kolumnist lista Salzburger Nachrichten.