Nijemci sve više na distanci prema Izraelu

Nakon Drugog svjetskog rata i osnutka države Izrael, solidarnost s tom židovskom državom bila je jedan od temelja njemačke politike. Već se prvi kancelar Savezne Republike Njemačke Konrad Adenauer trudio da uspostavi dobre odnose s Izraelom. 1965. su konačno i službeno uspostavljeni diplomatski odnosi dviju zemalja. Sadašnja kancelarka Njemačke Angela Merkel je sigurnost Izraela čak proglasila nacionalnim interesom. No njemački građani već odavno više ne slijede taj put. U jednoj anketi, koju je proveo magazin "Stern", 59 posto anketiranih je Izrael nazvalo agresivnom zemljom - deset posto više nego prije deset godina. Oko dvije trećine Nijemaca smatra da Izrael slijedi svoje interese ne uzimajući obzira na druge narode. Tek 36 posto je kazalo da im je Izrael simpatičan, što je gotovo deset posto manje nego prije tri godine. 13 posto ih čak smatra da Izrael nema pravo na postojanje.

Prijateljstvo i distanca

"Između Njemačke i Izraela nema prijateljstva", zaključuje minhenski povjesničar Michael Wolffsohn. "Od 1981. povećava se distanca između dviju zemalja. To se jasno da iščitati iz anketa", kazao je Wolffsohn nedavno na jednoj podijumskoj diskusiji u Berlinu. Ovaj povjesničar obrazlaže da je 1981. došlo do pogoršanja odnosa zbog planiranih njemačkih isporuka oružja Saudijskoj Arabiji i zbog toga nastalih nesuglasica između tadašnjih šefova vlada Izraela i Njemačke, Menahema Begina i Helmuta Schmidta. Danas Izrael u njemačkoj javnosti važi kao jedna od najneomiljenijih država na svijetu.

Prije svega kod mladih ljudi je sve veća kritična distanca prema židovskoj državi, jer oni to sve manje promatraju sa stajališta povijesne krivnje i s tim povezane odgovornosti prema Izraelu. Unatoč distanci, interes mladih Nijemaca za Izrael je i dalje veliki. Prije svega kod studenata koji u velikom broju sudjeluju u predavanjima o izraelskoj povijesti.

Holokaust će i dalje otežavati normaliziranje odnosa

Izraelsko-njemačka povjesničarka Tamar Amar-Dahl ocjenjuje da je cionistički projekt izraelske države 70 godina nakon holokausta propao. "Židovska država ne pruža sigurnost za svoje židovske ali ni za nežidovske stanovnike. To saznanje polako dolazi do izražaja i u Njemačkoj. Polako se počinje uviđati da je bezizgledna politika Izraela jedan od faktora koji je to stanje prouzrokovao", pojašnjava ova povjesničarka. Amar-Dahl dodaje da se Nijemci nalaze u dilemi: moraju pokušati da spoje duboke osjećaje krivnje s nužnom kritikom. No, "normaln odnosi između Njemačke i Izraela" na duge staze nisu mogući, kaže Amar-Dahl navodeći da je njemački zločin nad židovima bio suviše radikalan i monstruozan. "Holokaust će još dugo stajati između ta dva naroda".

Ipak, službeni njemačko-izraelski odnosi su danas, generalno gledano, dobri i stabilni. Od 2008. se redovito održavaju konzultacije vlada dviju zemalja, naizmjenično u Berlinu i Jeruzalemu. A Njemačka i unutar EU-a važi kao pouzdani zagovornik Izraela.

Osim toga, Savezna Republika u Izraelu uživa visok ugled kao isporučitelj oružja. Isporuka podmornica Izraelu je za njemačkog Nobelovca Güntera Grassa nedavno bila razlog za kritične literarne stihove, koji su osvanuli u nekoliko njemačkih i međunarodnih listova, a u kojima Grass oštro napada Izrael zbog prijetnji Iranu, što je izazvalo burni val negodovanja. Tako bi se i ta tema, među ostalim, mogla naći na dnevnom redu njemačkog predsjednika Gaucka tijekom njegova posjeta Izraelu.

Autorice: Bettina Marx / Marina Martinović

Odg. ur. Belma Fazlagić-Šestić