1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Nijemci sve manje protestiraju, a kriza i dalje traje

Njemački građani su, očito, umorni od političkih protesta. Još od demonstracija koje su održane krajem marta u Berlinu i Frankfurtu, kada je na ulice izašlo 200.000 ljudi, u Njemačkoj nisu zabilježeni masovniji protesti.

Ovakve demonstracije za vrijeme finansijske krize su rijetke u Njemačkoj

Ovakve demonstracije za vrijeme finansijske krize su rijetke u Njemačkoj

Martovske demonstracije sa 200.000 sudionika na ulicama Berlina i Frankfurta su pod motom "Nećemo plaćati vašu krizu" organizirali ATTAC i njemački sindikati. No, od tada nije više bilo neke glasnije građanske kritike niti socijalnih nemira. S druge strane u nekim drugim evropskim zemljama, prije svega u Francuskoj, situacija je sasvim drugačija. Francuzi su naime već mjesecima bijesni na šefove pojedinih francuskih koncerna i na privredne šefove.

Zatišje pred buru

Zbog čega onda Nijemci sve manje protestiraju? Jedna 62-godišnja Njemica o tome kaže:"Vjerujem da smo danas svi pomalo rezignirani. Mislimo, ako budemo glasni da to neće ništa promjeniti. Također ima i ljudi koji se plaše gubitka posla. Ne znam, ali mislim da je to svojevrsna rezignacija."

Jedan 28-godišnji muškarac kaže: "Kriza se još uvijek ne osjeća u tolikoj mjeri. Država radi sve kako bi prikrila trenutno stanje pred predstojeće parlamentarne izbore. Mislim da će pravi slom doći naredne godine."

To je mišja plašljivost Nijemaca

I zaista je čudno šta se u posljednje vrijeme dešava u Njemačkoj. U medijima se neprestano govori o finansijskoj krizi, pa ipak niko ne izlazi na ulice da se buni protiv korumpiranih menadžera, nesposobnih bankara ili političara koji djeluju bespomoćno. I dok se u susjednoj Francuskoj organiziraju protesti protiv postojećeg privrednog sistema, u Njemačkoj vlada tišina.

Boris Loheide, portparol organizacije ATTAC iz Kölna, to naziva "mišijom plašljivošću" Nijemaca: "Francuzi, što se tiče uličnih protesta, imaju sasvim drugačiji odnos prema politici. Nijemac ima jedan "zastupnički" mentalitet - ja sam član sindikata i neka u tom slučaju on nešto uradi. Ja sam član partije, dakle, ona treba nešto da uradi. Takvo razmišljanje ne pomaže. Ne možete otići, na primjer, na roditeljski i reći: 'Sada pusti druge da to urade.' Morate sami nešo uraditi."

Prevelika bojazan od fanatizma

U Njemačkoj već odavno vlada duh pokornosti. To ima psihološke, kulturne i političko istorijske razloge. Još od revolucije 1848. Nijemci su takoreći "kaskali" za drugim narodima. Njih još uvijek pritiskuje iskustvo nacističke diktature. Nijemci se, naime, uplaše čim vide razjarene mase, jer misle da će na kraju sve prerasti u fanatizam. Sa slomom komunizma to se još više pojačalo, naglašava Boris Loheide.

"U posljednjih 20 ili 30 godina Nijemcima je usađeno u glavu da ovaj sistem nema alternativu. Kada to dovoljno dugo govorite ljudima onda oni počinju u to vjeruju. Ako imamo osjećaj da nećemo ništa promjeniti, onda nećemo ništa ni uraditi. To u neku ruku mogu i da razumijem," kaže Loheide.

Bilo kako bilo, vrhunac krize još uvijek nije došao. No, masovnih protesta u njemačkom društvu neće ni biti, kažu pojedini istraživači trendova. Iako se pri tom na primjeru ujedinjenja Njemačke može vidjeti šta sve mogu da ostvare ulične demonstracije.

Autor: Gisa Funck / Zorica Dragičević

Odg. urednik: Senad Tanović