Nijemci siromašniji od Španaca i Italijana?

Kuća u vlasništvu sa vrtom i dovoljno mjesta za djecu: da li to ima prosječan Nijemac? Istraživanje Njemačke savezne banke uklanja te predrasude. Jer, u poređenju sa svojim evropskim susjedima, samo 44 odsto Nijemaca posjeduje kuću ili stan u vlasništvu. U Francuskoj, na primjer, 58 odsto građana u vlasništvu ima kuću ili stan, u Italiji njih 68 odsto, a u Španiji čak 83 procenata. To je glavni razlog, novodi se u rezultatima istraživanja, što je sveukupna imovina pojedinih domaćinstava u Njemačkoj znatno manja, nego što je u zemljama poput Španije i Italije.

U prosjeku manja imovina

Istraživanje Njemačke savezne banke pokazaju: Prosječna imovina Nijemaca kreće se oko 54.000 evra. U Italiji ona iznosi oko 164.000, a u Španiji čak 178.000 evra. Te vrijednosti su dobijene tako što je reprezentativan uzorak od 40 miliona domaćinstava poređan prema rastućoj imovini, a zatim je izdvojena srednja vrijednost. Međutim, i sa dobijenom srednjom vrijednošću vidi se da je imovina njemačkih domaćinstava niža od imovine domaćinstava u drugim zemljama Evropske unije. Da li su Nijemci zaista siromašniji od južnih susjeda?

Kristijan Šreder sa Instituta za njemačku privredu iz Kelna, kaže da njemačko tržište za najam stanova veoma dobro funkcioniše i da je to jedan od razloga zašto je u Njemačkoj tako mali postotak onih koji imaju stanove i kuće u vlasništvu. „To znači da kod nas skoro polovina ljudi ne posjeduje stambene nekretnine. Drugi razlog je taj što mi imamo jako dobro socijalno osiguranje i zato je briga za štednju za penzionerske dane ili za nezaposlenost kod nas mnogo manja, iako mi takođe moramo da vodimo računa da imamo još neku sigurnost pored državnog penzijskog osiguranja“, objašnjava Šreder.

Rizik sa stanovima u vlasništvu

I Ezgür Ener iz Njemačkog saveza za stanovanje i nekretnine za Dojče vele kaže de se radi o dobrom tržištu: „To je dokaz za određenu tržišnu stabilnost. To znači, postoji dobro tržište za unajmljivanje stanova. To ima veze sa tim, što smo mi poslije Drugog svjetskog rata bili pred velikim izazovima i uspjeli smo da relativno brzo ljudima stavimo na raspolaganje stanove i plativ životni prostor.“

Ener dodaje da je u Njemačkoj i dalje glavni cilj obezbjediti stanove za brojno stanovništvo. U južnoj Evropi, sa druge strane, familije se udružuju kako bi mladim ljudima omogućili kupovinu stana. Takva praksa je često riskantna, jer je u slučaju da se ostane bez posla, rate teško otplaćivati, kaže Ener.

„Miješanje baba i žaba“

Institut za njemačku privredu u Kelnu kritikuje istraživanje Njemačke savezne banke i kaže da je riječ o „miješanju baba i žaba“. Problem je taj, kritikuju iz Instituta, što su njemačka domaćinstva sa dva člana u prosjeku, manja od španskih čiji je prosek 2,7. To znači da se imovina domaćinstava u Španiji dijeli na više ljudi nego u Njemačkoj. Takođe, podaci prikupljeni u Njemačkoj su iz 2010. godine, a iz Španije, iz 2008. godine.

Rezultati istraživanja ipak zabrinjavaju poslanika njemačke stranke Zelenih u Evropskom parlamentu Svena Gigolda, jer oni, kaže Gigold, rasvjetljavaju situaciju sa imovinom. „Kao prvo, ni u jednoj drugoj evropskoj zemlji nejednakost nije tako jako izražena kao u Njemačkoj. Njemačka se velikom brzinom od jedne zemlje sa relativno ujednačenom srednjom klasom, pretvorila u zemlju sa velikim socijalnim razlikama. Više smo se približili Velikoj Britaniji, a udaljili se od Skandinavije.“

Autor: Kristina Ruta / Boris Rabrenović

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić