1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Društvo

Nijemci se naoružavaju

Kersten Knipp
3. februar 2018

Tečajevi samoobrane, oružni listovi, suzavac: sve više Nijemaca se osjeća ugroženima te se naoružavaju. Osjećaj nesigurnosti ima mnoge uzroke. No, dvojbeno je u kolikoj mjeri oružje može riješiti taj problem.

https://p.dw.com/p/2s0ll
Mali oružani list i zračni pištolji
Foto: picture-alliance/dpa/J.-P. Kasper

Nijemci se naoružavaju. Sve više građana nabavlja takozvani "mali oružni list". S tim dokumentom u džepu mogu, primjerice, u javnosti sa sobom nositi papar sprej ili zračno oružje s kojim s, doduše, ne može ispaliti pravi metak, ali patrone s plinovima. A i one su opasne. Takvi meci ispaljeni iz neposredne blizine mogu imati čak smrtne posljedice.

Prije svega je u posljednje dvije godine enormno porastao broj Nijemaca koji su nabavili takav oružni list. U siječnju 2016. je gotovo 301.000 ljudi posjedovalo odgovarajući papir, u prosincu 2017. ih je bilo više od 557.000. Oružje za zastrašivanje i razni sprejevi se tako dobro prodaju, da ni zalihe više nisu dovoljne. I tečajevi za samoobranu su aktualno veoma dobro posjećeni. 

Osjećaj nesigurnosti

Ono što je jasno je da se od 2015. do 2017. pojačao osjećaj nesigurnosti kod njemačkih građana. Prema rezultatima jedne ankete instituta za istraživanje javnog mnijenja infratest dimap iz siječnja 2017. godine se ukupno 23 posto Nijemaca osjećalo "više nesigurno" ili "veoma nesigurno". Skoro četvrtina se osjećala "veoma sigurna", većina - 51 posto - "više sigurna". U usporedbi s dvije prethodne godine se 32 posto osjećalo "manje sigurnima", a više od dvije-trećine ispitanika su naveli da se za njih "nije puno promijenilo".

Zračni pištolj
Zračni pištolj - meci ispaljeni iz njega inače nisu smrtonosni, ali u nekim slučajevima, ako su ispaljeni iz neposredne blizine, mogu biti kobniFoto: Picture-alliance/dpa/C. Rehder

Da se nije puno promijenilo - to bi trebao biti dojam većine Nijemaca, pretpostavlja Dina Hummelsheim-Doß, sociologinja i znanstvena suradnica u kriminološkom odjelu Max-Planck-instituta za međunarodno kazneno pravo u Freiburgu. "Kad je riječ o nasilju, samo se jedan mali dio Nijemaca osjeća osobno ugroženima u svakodnevici. Međutim, dosad gotovo da ne postoje znanstvena longitudinalna istraživanja. Posljednje istraživanje u okviru studije "European Social Survey" iz 2016., međutim, upućuje na to da je opći osjećaj nesigurnosti u Njemačkoj od 2014. blago porastao", navodi Hummelsheim-Doß u razgovoru s DW-om. 

Ipak, već u siječnju 2017. je institut infratest dimap utvrdio da su mnogi građani poduzeli niz mjera opreza. Jedna-trećina ispitanika je u upitniku navela da uvečer ne posjećuju određene ulice ili trgove. Gotovo dvije-trećine je navelo da radi samoobrane sa sobom nose oružje za zastrašivanje.

Mogu li građani objektivno procijeniti?

Vremensko razdoblje u kojem je interes za nabavljanjem malog oružnog lista porastao spada prilično točno u ono razdoblje u kojem je Njemačka otvorila svoje granice za migrante i izbjeglice. Da postoji povezanost između ta dva fenomena, to proizlazi i iz ankete infratest dimapa. Na pitanje od koje skupine se najviše plaše, gotovo jedna-trećina je navela "stranci i izbjeglice". Druga po veličini skupina "neonacisti i desničari" se s 13 posto nalazila znatno iza.

Papar sprej
Papar sprej - sredstvo koje se prije svega ženama savjetuje za samoobranuFoto: picture-alliance/dpa/B. Roessler

Ipak ostaje otvoreno kako se doseljavanje odražava na osjećaj sigurnosti građana, kaže Hummelsheim-Doß. "Takvi razvoji se prije svega predočavaju medijski. U pravilu o tim razvojima i njihovim efektima građani saznaju iz medija, bez da sami izravno mogu procijeniti o kojim problemima se radi u čitavoj Njemačkoj. Ali naravno da se ne može isključiti da društveni razvoji - kao i migracija - vode do osjećaja nesigurnosti i strahova. Jesu li oni doista opravdani ili ne, to je, međutim, jedno drugo pitanje."

Više oružja - više sigurnosti?

Nijemci se naoružavaju. Ali jamči li to oružje njihovim nositeljima veću sigurnost? Ne, objasnio je kriminolog i pravnik Arthur Kreuzer u srpnju 2017. tijekom jednog izlaganja na Njemačkom fakultetu policije: "U ekstremnim paihičkim stanjima mnogi posežu za oružjem i upucaju sebe ili druge. Ukoliko to oružje ne bi bilo nadohvat ruke, do nekih spontanih samoubojstava ili ubojstava drugih ne bi došlo." Usto dolazi, kazao je Kreuzer, da rastući broj oružja u privatnom vlasništvu truje atmosferu zajedničkog života. "Oružani mentalitet se širi, nepovjerenje i strahovi rastu, povjerenje u javnu sigurnost nestaje, državni monopol sile se smanjuje", naveo je Kreuzer.  

Stoga je, navodi sociologinja Hummelsheim-Doß, prije svega važna jedna stvar: zadržati na oku razloge za osjećaj nesigurnosti Nijemaca. Ti razlozi često ne proizlaze iz samog kriminala, navodi sociologinja. "Znamo da su strahovi od kriminala uvijek jako povezani s drukčije postavljenim strahovima", ističe ona i dodaje da se treba istovremeno posvetiti i socijalnim brigama građana.