1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Nijemci pod prismotrom

16. decembar 2009

Njemački listovi pišu o pohranjivanju telefonskih i internet sadržaja u centralnoj bazi podataka, zbog čega je 35 hiljada građana podnijelo tužbu pred Ustavnim sudom. Listovi prognoziraju i rezultate samita o klimi.

https://p.dw.com/p/L3YQ
Svi telefonski i internet podaci u centralnoj bazi podataka ostaju memorisani šest mjeseciFoto: picture-alliance/ dpa

List „Sueddeutsche Zeitung“ o memorisanju telefonskih i internet sadržaja, što prakticira njemačka vlada, piše:

„Povod su bili teroristički napadi i željelo se lakše doći do osoba koje planiraju takve napade. Vlada se međutim udaljila od prvobitnog cilja. Totalnu državnu kontrolu je Savezni ustavni sud 1983. godine potpuno zabranio. Tada se radilo o popisu stanovništva. Sud je naložio uništavanje 60 miliona anketnih listića kojima je trebao biti registriran i uhođen svaki stanovnik ove zemlje. Danas, 26 godina kasnije, riječ je o prikupljanju svih telekomunikacijskih podataka. Nemoguće je zamisliti da će sud dozvoliti tako nešto, iako nalog direktno dolazi iz Brisela. Povrede ustavnih odredbi nisu manje ako stižu po dekretu EU.“

Symbolbild Urteil BVG zu Vorratsdatenspeicherung
Kakvu će odluku donijeti sudije u Karlsrueu?Foto: picture-alliance/ dpa / Bildbearbeitung: DW

List „Magdeburger Volksstimme“ kritizira:

„Nije srazmjerno stavljati cijelo stanovništvo na zalihu sumnjivih, kako bi se na kraju u toj masi lakše uhapsila šačica teških kriminalaca. Nije ni prikladno jer bi lopovi koristili druge komunikacijske puteve. Pored toga, stvaranje ogromne baze podataka povećava opasnost od zloupotrebe. Odlika pravne države je da brižljivo odvaga između policijsko-tehničkih mogućnosti i osnovnih prava svakog građanina. To je sitna ali odlučujuća razlika između pravne i policijske države.“

Sporazum sve dalje…

List Hannoversche Algeimeine Zeitung piše o izgledima za uspjeh samita o klimi koji se održava u Kopenhagenu:

„Skoro da više niko ne vjeruje u postizanje obavezujućeg dogovora u Kopenhagenu. Stoga su se neki i pomirili sa postizanjem ’prelaznog riješenja’. Međutim, u Kopenhagenu bi trebalo biti postignuto više od toga. Važno je da industrijski najrazvijenije zemlje i zemlje u ubrzanom razvoju, pristanu na smanjenje emisije ugljendioksida u atmosferu i na pomoć za siromašne zemlje, te da to u zaključnom dokumentu jasno formuliraju. U protivniom Kopenhagen neće biti našta drugo do divovski šou bez koga se moglo proći“, zaključuje komentator lista Hanoversche Allgemeine Zeitung.

Kopenhagen / Klimagipfel / Randale
Demonstranti već danima pokušavaju 'prsiliti' učensike samita da postignu sporazum.Foto: AP

Autor: Belma Fazlagić-Šestić

Odg. urednik: Jasmina Rose