Nijemci pesimistični, iako dobro posluju | TEME | DW | 02.01.2013
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Nijemci pesimistični, iako dobro posluju

Poslovi njemačkih poduzeća ne teku loše, ali je raspoloženje zato loše. Rezultat je to ispitivanja, koje je proveo jedan istraživački institut. Razlog lošeg raspoloženja je prije svega dužnička kriza u Europi.

Njemačko gospodarstvo je dobro organizirano kad se radi o zastupanju vlastitih interesa. Za svaku branšu postoji udruženje i usto i krovne organizacije poput Saveznog udruženja njemačke industrije. Te organizacije svojim poduzećima koja su članovi daju savjete, izrađuju zajedničke standarde i lobiraju. Tako udruženja i poduzeća financiraju i Institut njemačkog gospodarstva u Kölnu (IW). To je jedan istraživački institut koji zastupa gospodarsko-liberalne i pozicije poslodavaca.

Michael Hüther

Michael Hüther

Direktor toga instituta Michael Hüther jednom u godini upita udruženja kakvo je raspoloženje kod njihovih članova. Rezultat tih upita je bio da raspoloženje nije baš najbolje. Svako drugo udruženje je pesimistično i očekuje da će se stanje pogoršati u novoj godini. Ostatak je mišljenja da će sve ostati kao i dosad. Ali u napredak nitko ne vjeruje. "Prvi put od 2009. ponovno imamo procjenu da nijedna branša ne očekuje poboljšanje kad je u pitanju raspoloženje na tržištu", prenosi Hüther.

Loše raspoloženje ne znači loše poslovanje

Brige poduzećima zadaje prije svega dužnička kriza u eurozoni. No, lošije raspoloženje ne znači odmah i loše poslovanje. Samo 11 od 46 ispitanih udruženja očekuje da će 2013. godine uslijediti lošije poslovanje nego protekle godine. Naprotiv tomu, 20 poduzeća očekuje čak bolje bilance. To proturječno stanje lošeg raspoloženja na jednoj i pozitivnih očekivanja poslovanja na drugoj strani, Hüther obrazlaže iskustvima iz financijske krize: "Poduzeća su izuzetno oprezna. I žele izbjeći jedno, a to je iskustvo koje su imali krajem 2008. i početkom 2009., kad je sve iskliznulo iz ruku, kad je gospodarstvo zastalo. Stoga su poduzeća dosta opreznija te reagiraju ranije na nesigurnosti i cijene ih više. Utoliko to nije neopravdana procjena, već jednostavno izraz naučene lekcije i većeg opreza."

Tvornica drvnih proizvoda i radnici

Poduzeća zbog iskustva iz krize danas opreznija u poslovanju

Jedanaest od 46 udruženja računaju sa smanjenjem radnih mjesta u njihovoj gospodarskoj grani. U to spadaju rudarstvo, tiskarska industrija, banke i energetski sektor. Upravo kad su u pitanju energetski koncerni, politika snosi sukrivnju zbog lošeg raspoloženja, uvjeren je Hüther: "Kad promatrate kako je odlučeno o prelasku na obnovljive izvore energije, a vlada nije u stanju da to provede u djelo, onda se akteri, koji žele ulagati, pitaju: 'Što će me još snaći od nepredvidivih rizika, ako ni politika ne vlada projektima koje je sama definirala?'. To je odlučujuće: politika je, unatoč globalizaciji, veoma važna. Jer ona odlučuje o okvirnim uvjetima na određenim lokacijama, o tome jesmo li u stanju da budemo uspješni u globalnoj konkurenciji, kao i jesmo li sposobni u zemlji osigurati radna mjesta i primanja."

Prošle godine jak početak i slab kraj, a ove slab početak i jak kraj

Za razliku od energetskih tvrtki, klasična industrijska poduzeća pozitivno gledaju u budućnost: automobilska branša i, još jače, elektrotehnika i strojarstvo. "Posebno kod strojogradnje čak očekujemo da će porasti proizvodnja i investicije biti veće. Stvara se dolina, a naš pogled iz te doline je usmjeren prema gore", navodi Hüther.

Monter zatezuje velike šarafe

Strojogradnja bilježi rast, a i prognoza je dobra za tu branšu

To opet odgovara prognozi konjunkture Instituta njemačkog gospodarstva u Kölnu. Nakon što je gospodarstvo 2012. na početku godine bilo jako a zatim oslabilo, ove godine bi razvoj trebao teći obrnuto: slab početak kojega bi trebalo pratiti poboljšanje gospodarskih prilika. Sve u svemu, Michael Hüther za 2013. očekuje gospodarski rast od 0,7 posto u Njemačkoj, što je tek malo niže od prethodne godine.

Autori: Andreas Becker / Marina Martinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić