1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Nijemci i "pretenzije na domovinu" u Češkoj

Udruženje sudetskih Nijemaca je izbacilo iz svog programa jedan - bar donedavno - važan cilj. Odreklo se"pravne pretenzije na domovinu" u Češkoj. To je važan korak za odnose Berlina i Praga.

Važili su za generaciju bezbrižnih - unuci sudetskih Nijemaca protjeranih iz Čehoslovačke nakon 1945. godine. 70 godina poslije završetka Drugog svjetskog rata, oni žele dijalog sa Česima. Sudetsku oblast smatraju svojom domovinom. Sada su, međutim, iz statuta svoje reprezentativne organizacije SL izbrisali jedan važan cilj: vraćanje u staru domovinu, ili, preciznije rečeno, odrekli su se "pravnih pretenzija na domovinu."

Češki ministar spoljnih poslova Lubomir Zaoralek je rekao da taj postupak za njega ne predstavlja iznenađenje, već da je on "jedan od preduslova za poboljšanje međusobnih odnosa". I zaista, "pravne pretenzije" sudetskih Nijemaca "na domovinu" već dugo nisu odgovarale političkoj realnosti. Za razliku od odnosa Njemačke sa bivšim Sovjetskim Savezom ili Poljskom, odnosi sa Čehoslovačkom i kasnije Češkom su i dugo nakon pada Gvozdene zavjese bili praćeni međusobnim nepovjerenjem i optužbama. Od pomirenja nije bilo ni traga. Za to nije odgovorna samo politika Praga, koji se i danas drži Benešovih dekreta; i udruženja prognanih Nijemaca su se ponašala prilično tvrdoglavo. Neka od njih već decenijama bije glas da imaju nacionalističke ili čak desnoekstremne stavove.

Aneksija i progoni

Oko tri miliona Nijemaca je nakon 1945. izgubilo domovinu u Zapadnoj i Sjevernoj Čehoslovačkoj. Njihovi preci su još od srednjeg vijeka živjeli u Češkoj (Bohemija) i Moravskoj. Mnogi Česi su smatrali da je progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata bio pravedna kazna za zločine nacističkog režima.

Münchner Konferenz 1938

Minhenska konferencija 1938

Hitlerova Njemačka je 1938. anektirala područja na kojima su živjeli sudetski Nijemci, da bi godinu dana kasnije okupirali i čitavu teritoriju današnje Češke. To je sve detaljno regulisano Minhenskim ugovorom iz 1938. godine - u kome su tada ministri spoljnih poslova Velike Britanije i Francuske vidjeli dokument o očuvanju mira, potpuno previđajući Hitlerove ratne planove. Čak je i 1992, prilikom potpisivanja ugovora o prijateljskim i dobrosusjedskim odnosima Bona i Praga, njemačkog kancelara Helmuta Kola u češkoj prijestonici razjarena masa dočekala uzvicima "izdaja", "sramota" i "vrati se u rajh". Više od pola vijeka nakon potpisivanja Minhenskog sporazuma, Česi još uvijek nisu oprostili Nijemcima okupaciju.

Deutsch-tschechische Erklärung in Prag unterzeichnet

50 godina nakon 2. svjetskog rata potpisano njemačko-češko saopštenje kao veliki korak ka pomirenju: kancelar Helmut Kohl i tadašnji češki premijer Vaclav Havel

Sa totalnim porazom Hitlerove Njemačke 1945, počelo je vrijeme osvete. U Sjevernoj Bohemiji je u junu 1945. ubijeno oko 2.200 njemačkih muškaraca. Postoje mnogobrojna svjedočenja o napadima Čeha na sudetske Nijemce. Nijemci su počeli masovno da napuštaju Češku, ali su bili i masovno protjerivani. Oni koji su ih napadali su bili - i danas su - zaštićeni takozvanim Benešovim dekretima.

Benešovi dekreti

Edvard Beneš, predsjednik Čehoslovačke do 1948. godine, amnestirao je poslije rata kako sve akcije domaćih snaga otpora protiv nacističkih okupatora, tako i kasnije zločine Čeha nad sudetskim Nijemcima. Iako dekreti do danas nisu ukinuti, Češka je u njemačko-češkom ugovoru iz 1992. prihvatila upotrebu riječi "progon" - što je za odnose dva naroda bilo veoma važno.

Popuštanje napetosti u odnosima Praga i sudetskih Nijemaca je postalo očigledno 2010. godine, kada je bavarski premijer Horst Zehofer posjetio češku prijestonicu. Tada je češka televizija emitovala jednočasovni dokumentarni film o masovnom ubijanju njemačkih civila nakon 1945. godine. Sudetski Nijemci su godinama tražili upravo to - da se Česi suoče sa sopstvenom prošlošću.